Bivši ministar obrane o propaloj prodaji aviona: ''Kada se radi o novcu i trgovini, onda tu nema nikakvog partnerstva''

Je li nakon svega očekivan ishod da su Izraelci rekli da nam ne mogu prodati avione?

Pročitajte i ovo Nova provokacija Raste napetost između Tajvana i Kine: 24 vojna zrakoplova u zoni protuzračne obrane a tek je početak sezone Flight Radar pohvalio se rekordom: Pogledajte kako izgleda kada je više od 250.000 aviona u zraku

Logičan je ishod, ali pitanje je - je li do toga trebalo doći.

Bili ste ministar obrane, tada se nije toliko ulagalo u modernizaciju, ali je li netko u Zagrebu morao znati koja je nulta točka kod Amerikanaca kada je u pitanju vojna industrija – da se ne može kupovati od njih preko druge zemlje i da traže kontrolu nad svojim oružjem?

Mislim da da, zato što je to dostupno u trgovačkoj praksi SAD-a i vjerojatno u njihovim zakonima, tako da ljudi koji se time bave, gotovo je nevjerojatno da to nisu znali.

Mogli smo u ovom slučaju koristiti jamstva. Zašto nismo?

Tada bi se vjerojatno izraelska strana ponašala nešto ozbiljnije, da je u opasnosti da izgubi tri posto ukupnog posla, nekoliko desetaka milijuna dolara. Pretpostavljam da bi se onda i oni drugačije ponašali.

Onda bi nam na početku već rekli da nam to ne mogu prodati bez suglasnosti Amerike?

Da.

Što je zapravo non-paper?

To je dokument kojim najčešće američka strana, to je praksa njihove diplomacije, žele upozoriti na neke važne stvari, a zbog nekih razloga ne žele da to bude u službenim dokumentima.

Je li to opasno ili neopasno?

To su u pravilu upozorenja na neke vrlo važne stvari.

Znači opasnije je kad dobijete non-paper nego kad vam veleposlanik održi tiskovnu?

Tako je. Ti papiri koji nisu dokumenti, a vrlo su važni zapravo bi prvo trebali doći do najvažniih ljudi.

Predsjednica, premijer i ministar kažu da ih nisu čitali?

To je malo čudno jer su oni bili namjenjeni njima.

Koja je po Vama sada sudbina zrakoplovstva? Sljedeće godine trebali smo dobiti prvog F-16 Barrack. Po Vašoj procjeni, što će sada biti? Sa Šveđanima i Amerikancima u dirketan posao?

To mi je teško reći. Radi se o postupku koji je dva puta skuplji. Umjesto 500 milijuna imamo milijardu dolara, približno. Imamo i vremensku stisku. Možemo doći u opasnost da kada budemo trebali nadzirati naše nebo, nećemo imati resursa i tada ćemo morati plaćati nadzor neba što će onda biti šteta.

Hrvatska je politički odlučila da hoćemo imati zrakoplove. Slovenci to nemaju, oni plaćaju Talijanima. U kojem je trenutku pametnije da netko drugi čuva naše nebo, nego da mi kupujemo zrakoplove?

To je pitanje procjene. Ako je odnos, govorim napamet 2:1, onda bih se odlučio za zrakoplov jer onda imate vlastite zrakoplove. Ako bi odnos bio 10:1, ako bi čuvanje neba koštalo 15-ak milijuna dolara godišnje, onda bih se ja u hrvatskim okolnostima, zbog toga što ta investicija oduzima mogućnost investiranja u druge nama jednako važne i važnije grane kao što je mornarica, odlučio bih se za nadzor neba od strane vanjske usluge.

Slušali smo puno o strateškom partnerstvu, ali je li tu ipak novac u pitanju?

Strateško partnerstvo je na političkoj razini, ali kada se radi o novcu i trgovini, onda tu nema nikakvog partnerstva, to je isključivo financijski interes. I jedna i druga zemlja su u tom smislu vrlo dobro organizirane i vrlo angažirane.

Izraelci su se kompromitirali, oni tu više nemaju što tražiti. Hoće li nam Amerikanci zamjeriti što smo do zadnje minute pokušali s Izraelcima nešto napraviti mimo njih?

Vjerojatno neće. Oni su pragmatični i dalje će nastojati ostvariti samo svoj financijski interes, a to znači prodati zrakoplove.

A Donald Trump je u tome najbolji kao što vidim.

Tako je.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr