"Od 890 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u deset godina stavljeno je u funkciju manje od 30 posto, odnosno samo 262 tisuće hektara", rekao je na konferenciji za novinare ministar Jakovina. Dodao je kako ovim zakonom nema više prodaje poljoprivrednog zemljišta već je osnovni model raspolaganja dugogodišnji zakup na 50 godina, uz neke iznimke da se može dati prijelazno zakup na pet godina.
Pročitajte i ovo
>> Sabor donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Zbog svega navedenog, rekao je Jakovina, predloženi zakon ukida programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje su radile i taj postupak provodile jedinice lokalne samouprave već će postupak raspolaganja provoditi Agencija za poljoprivredno zemljište putem procedure koja će, kazao je, biti puno brža, učinkovitija i transparentnija.
Preuzimanje odgovornosti
"Bilo je puno napada da je to dodatna centralizacija, no tvrdim da je to samo preuzimanje odgovornosti", ocijenio je ministar poljoprivrede, dodavši kako će jedinice lokalne samouprave biti uključene u svakom trenutku, od prikupljanja dokumentacije do sudjelovanja u povjerenstvu za odabir i dodjelu zakupa.
SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin rekao je kako je ovaj zakon korak naprijed u sprječavanju zlouporabe poljoprivrednim zemljištem, kako onog državnog i javnog tako i onog u privatnom vlasništvu.
'Igraju se bogova'
Kandidat za istarskog župana na idućim lokalnim izborima Damir Kajin kazao je kako je zakon trebalo promjeniti prije svega jer su pojedini gradonačelnici i načelnici u Istri, "počeli igrati Bogova i ponašati se kao da dijele svoju djedovinu a ne imovinu države i zajednice". "U tome ih se trebalo jednostavno zaustaviti jer su počeli zemljom mešetariti te privatno stavljati ispred javnog", kazao je Kajin, dodavši kako "nisu svi mešetarili, već su to činili oni koji su trebali spriječiti mešetarenje odnosno čelnici Istarske županije, gradova i općina pa i DORH-a odobravajući takve ugovore".
"To je otimačina, a ne samo mešetarenje. Zemlju kupuju župani, načelnici, pročelnici i direktori velikih tvrtki, samo ne oni koji bi trebali tu zemlju obrađivati", zaključio je Kajin. Dodao je kako je uvjeren da svaki od pedesetak najviđenijih IDS-ovaca ima na desetke hektara poljoprivrednog zemljišta, velika većina je u zakupu, ali je mnoga i u vlasništvu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
