Daleko od izlaska iz krize

Izvoz porastao, no BDP na razini 2004.

Piše M.B./T.Š., 07. siječnja 2011. @ 21:47

Premijerka se hvali izvozom. Pozitivno je ako je negativni trend zaustavljen, ali, jesu li izvoz i ostali ekonomski podaci, dovoljan razlog da Banski dvori mogu reći da smo našli smo put koji vodi do puta izlaska iz krize. Izvoz je važan kriterij kojim se utvrđuje koliko je i je li zemlja izašla iz krize.

Izvoz znači preživljavanje, očuvanje sadašnjih radnih mjesta i otvaranje novih. Izvoz je počeo rasti, ali kada se pogleda okruženje i ostala regija, to je još uvijek mršavo - naš izvoz je slabiji nego u mnogim drugim zemljama. Kada je 2008. počela kriza, izvoz je bio u rastu od 7 posto. Dramatični pad od 23 posto uslijedio je u 2009., a prošlu godinu smo završili s rastom izvoza od 13 posto. No, procjena je da u 2011. godini izvoz minimalno treba porasti za 9 posto da bi se vratili na 2008. godinu.

BDP najbolji podatak da smo daleko od izlaska iz krize

Što se tiče BDP-a, mi smo u 2004. godini. To je najgori podatak i pokazatelj koliko je naša ekonomija bila ranjiva i koliko smo daleko od pravog izlaska iz krize, bez obzira što smo u trećem kvartalu statistički izašli iz nje. Činjenica je da smo 2008. godinu završili s rastom od 5,5 posto, 2009, godine uslijedio je dramatični pad od -5,8 posto, a 2010. godine trebalo bi se raditi o padu od -1,5, a procjena je Banskih dvora da bi u 2011. trebali imati rast od 1,5 posto.

No, matematički, nama je potreban rast od 3,8 posto da dođemo na 2008. godinu, što ne znači da smo se oporavili jer zbog kredita i prezaduženosti nama je potreban rast od 7 posto da možemo reći da ne jedemo sami sebe i da smo zemlja koja će moći živjeti, otvarati radna mjesta i vraćati kredite.

U godinu dana i privatnom sektoru izgubljeno 70 tisuća radnih mjesta

No veliki problem, upozoravaju ekonomisti, u 2011. je daljnji rast nezaposlenosti. Očekuju se još deseci tisuća nezaposlenih. U toj priči malo se govori o onima koji rade, a čiji broj stalno opada. To su ljudi koji trebaju osigurati plaće, mirovine i funkcioniranje države, oni zaposleni uglavnom u privatnom sektoru, koji su također mjerilo uspješnosti neke politike pa tako i naše vlade.

Zaposlenost u 2009. bila je milijun i 211 tisuća, u 2010. zaposlenost je bila milijun i 140 tisuća. Dakle, u godinu dana izgubljeno je 70 tisuća radnih mjesta. Pad je najveći u građevinarstvu, trgovini i prerađivačkoj industriji, a s druge strane rast je najveći u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu. Dakle, 51.409 radnih mjesta izgubljeno je u navedenim industrijama, a javna uprava obrazovanje i zdravstvo imaju 1.719 novozaposlenih.