U Saboru su se u četvrtak sastali predstavnici klubova, kako bi pokušali usuglasiti zajednički prijedlog izbornog zakona, na temelju pet prijedloga raspravljenih u prvom čitanju, no stavove nisu uspjeli približiti.
Pročitajte i ovo
Predstavnici SDP-a na sastanku su ponovili prijedlog uvođenja jednog preferencijalnog glasa uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto, ukidanje instituta nositelja liste i diskvalifikaciju lista koje ne poštuju tzv. žensku kvotu.
Kako se neslužbeno doznaje, prihvatljivo im je i da se kao uvjet za kandidiranje svih lista, stranačkih i nezavisnih, traže potpisi 1500 birača.
Odustali su, međutim, od ranije neslužbeno najavljivane podrške prijedlogu da se zabrani kandidiranje pravomoćno osuđenima za kaznena djela korupcije i zlouporabe dužnosti te za najteža kaznena djela.
Kao razlog odustanka, također neslužbeno, navode kako smatraju da bi zabrana kandidiranja nekoj osobi nakon odsluženja kazne, a za vrijeme razdoblja rehabilitacije, mogla biti protivna Ustavu i da bi je mogao ukinuti Ustavni sud.
Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) nakon sastanka nije želio komentirati tu informaciju.
'S obzirom da konzultacije još uvijek nisu okončane i da će se nastaviti sljedećeg tjedna, ne bih sada govorio o konkretnim prijedlozima', rekao je Grbin.
Jedan preferencijalni glas uz prag od 10 posto laburistu Dragutinu Lesaru je neprihvatljiv. I dalje predlaže tri preferencijalna glasa bez bilo kakve prohibitivne klauzule, a SDP optužuje za političku trgovinu.
'SDP je, nažalost, očito trgovinom osigurao potpore nekih oporbenih klubova, s kojima ima neke tajne dogovore da će ih podržati u usvajanju takvog zakona', rekao je.
O kakvoj se trgovini radi nije želio objasniti, no u saborskim kuloarima pojavila se informacija da se SDP dogovorio s HDSSB-om i Narodnom strankom - reformistima.
SDP-ov prijedlog: Izborna lista s manje od 40 posto žena bila bi nevažeća
Iz dviju stranaka, međutim, opovrgavaju bilo kakvu trgovinu.
'Nikakvih dogovora ispod stola nije bilo', tvrdi Josip Salapić (HDSSB), koji ističe da je argument HDSSB-a javan – primjer Branimira Glavaša.
'Što ako Ustavni sud ukine presudu, što se u međuvremenu i dogodilo', upitao je Salapić, koji je uvjeren da se predložena zabrana kandidiranja osuđenima za teška kaznena djela kosi s presumpcijom nevinosti.
'Moramo dopustiti svakome osuđeniku i osobi protiv koje se vodi postupak da ima pravo na cjelokupni put svoje pravne zaštite', rekao je.
I SDSS-ovac Mile Horvat zabranu kandidiranja smatra ustavno upitnom. 'Netko tko je osuđen, smatra se da je to odležao, odrobijao, i on je sada ravnopravni građanin. Kako mu uskratiti narednih dvadeset godina pravo da sudjeluje u političkom životu', pita Horvat.
Napomenuo je, međutim, da će Klub nacionalnih manjina još jednom raspravljati o izbornom zakonu.
Predstavnici klubova ponovno će se sastati u sljedeći utorak, a ako ni tada ne približe stavove, vladajući će izići s vlastitim prijedlogom. Očekuju da bi izborni zakon mogao biti izmijenjen početkom veljače, i to uz podršku više od 90 zastupnika.
U pregovorima o izbornom zakonu sudjeluje i HDZ, no oni nemaju vlastiti prijedlog, a Vladimir Šeks ponovio je da je preduvjet za bilo kakve izmjene zakona prethodna izmjena Ustava kojom bi se ukinula odredba po kojoj hrvatski državljani u drugim zemljama glasuju isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Saboru. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
