Iustitia et pax: Nedopustivo da vlasti ništa ne čine u odnosu na komunističke zločine

Komisija HBK Iustitia et pax na svojoj redovitoj konferenciji, održanoj u prostorijama Tajništva HBK, pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića, zaključila je kako je - u osudi zločina počinjenih na samom kraju i neposredno nakon Drugog svjetskog rata - ostvarila dobru suradnju s istoimenim komisijama Slovenske i Bosanskohercegovačke biskupske konferencije, priopćeno je iz Komisije Iustitia et pax.

Pročitajte i ovo Oglasila se na Facebooku "Škuri, crni, mali": HDZ-ova zastupnica objasnila svoju rasističku izjavu, pogledajte kako se pravda Za RTV Slovenije Hrvatica izjavom s Pohorja pokorila internet: "Negdje je u šumi..."

Tragični događaji masovnih pokolja zbili su se prvenstveno na području Republike Slovenije, na kojem su prošlih godina, a osobito 2007. godine, pronađena mnoga grobišta. 

Do sada je pronađeno više od 500 grobišta u kojima su partizanske postrojbe pogubile više desetaka tisuća zarobljenika te civila, od kojih su u najvećem broju upravo Hrvati iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju.

Ističe se kako "okolnosti tih pogubljenja ukazuju da se nedvosmisleno radi o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti", no da, međutim, "začuđuje posvemašnja institucionalna šutnja, posebice pasivnost pravosudnih tijela, koja nisu ništa učinila s obzirom na istragu i progon počinitelja tih zločina".

Stoga Komisija HBK Iustitia et pax u priopćenju navodi kako "ponovno podiže svoj glas i traži da se posluša poziv koji je prošle godine u Bleiburgu (13. svibnja 2007.), uputio kardinal Josip Bozanić mjerodavnim vlastima za poduzimanje istrage i progon izvršitelja tog, do sada u povijesti, najmasovnijeg zločina nad hrvatskim narodom".

"Budući da ratni zločini nikada ne zastarijevaju, nedopustivo je davlasti ništa ne čine u odnosu na te komunističke zločine", naglašava se u priopćenju.

Također se ocjenjuje kako se "time, dok se istodobno progone optuženici za ratne zločine iz nedavnog Domovinskog rata, budi sumnja da 'prikrivaju zločince' (Izjava Slovenske komisije Pravda i mir od 1. listopada 2001. godine)".

"U razmatranju aktualnih pitanja u našem društvu Komisija HBK Iustitia et pax izražava svoju potporu inicijativi 'Krug za trg', tj.
da se jednom od najljepših trgova u Zagrebu vrati ime Kazališni trg, i tako barem simbolički ukloni ime Josipa Broza Tita koji je odgovoran za smrt nevinih žrtava i uspostavu totalitarnog sustava", navodi se u priopćenju Komisije HBK Iustitia et pax.

Komisija je nastavila rad na dokumentu o zaštiti voda i Jadrana, koji je započela prošle godine, i u tom je kontekstu izrazila svoju zabrinutost zbog sve veće rasprodaje hrvatskog zemljišta, posebno u Lici koja obiluje vodnim izvorima i čistim rijekama, a koje treba očuvati za buduće naraštaje.

Komisija je također zaključila da nisu bila nužna velika
poskupljenja, koja izravno ugrožavaju standard hrvatskih građana, te je pozvala sve mjerodavne da pronađu načina kako bi se to zaustavilo.

U međunarodnim odnosima Komisija podupire Vladu Republike Hrvatske da zaštiti hrvatske interese, ali i da nastavi putem europskih integracija.

"Posebno je osjetljivo pitanje funkcioniranja pravosuđa i borba protiv korupcije, koje mora bez sumnje biti ne samo prioritet hrvatske Vlade nego i svih građana i cjelokupnog društva Republike Hrvatske", navodi se u priopćenju Komisije HBK Iustitia et pax. 

Izjava Komisije o upravljanju i gospodarenju prostorom

Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Iustitia et pax, na redovitoj je sjednici prihvatila Izjavu o upravljanju i gospodarenju prostorom, u kojoj se poziva lokalne i državne institucije da poduzmu sve potrebno kako bi se zaustavilo uništavanje najvrjednijih dijelova hrvatskog prostora, priopćeno je kasno večeras iz Komisije.

U priopćenju Komisija Iustitia et pax ističe kako je "potaknuta
nedavnim prosvjedima građana u nekim gradovima Hrvatske (Zagreb, Split, Dubrovnik) te javnim istupima nekih stručnih organizacija (Hrvatsko sociološko društvo, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti), kojima je zajednički poziv na očuvanje i zaštitu povijesne urbane baštine Hrvatske, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta te njezinih prirodnih vrijednosti, napose obale i otoka, od pritiska investitora građevinskih projekata te neracionalnog korištenja prostora".

S tim u vezi Komisija upozorava da je prostor izuzetno vrijedno
kulturno i razvojno dobro, jer način na koji će biti oblikovan te
sadržaji kojima će biti ispunjen, utječu na društvo u cjelini te na kvalitetu života sadašnjih i budućih naraštaja naše domovine.

"Hoće li ga se koristiti i razvijati u svrhu unaprjeđenja kvalitete
života građana te napretka društva ili samo za stjecanje profita
pojedinaca i interesnih lobija ovisi o svima nama, a posebice o nosiocima javne vlasti", navodi se u priopćenju.

"Pravilno vrjednovanje prostora nemoguće je osigurati u
netransparentnom procesu donošenja prostornih i urbanističkih planova te u uvjetima zanemarivanja legitimno iznesenog stava javnosti, na što s pravom upozoravaju građani", dodaje se.

Također se podsjeća kako je "primjerice, protiv projekta 'Cvjetni prolaz', protiv benzinskih crpki u blizini stambenih zgrada, projekta Prokurativa i Rive u Splitu te raznih projekata unutar zidina grada Dubrovnika, kroz razne peticije i na druge načine nezadovoljstvo iskazalo više desetaka tisuća građana".

"Unatoč tome lokalne su vlasti prihvatile i omogućile realizaciju raznih projekata od kojih pojedini, kao rezultat imaju uništavanje povijesne jezgre, na što su upozorile i neke stručne organizacije te mnoge javne osobe", navodi se, uz ostalo u priopćenju.

Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Iustitia et pax pozvala se stoga "nadležne lokalne i državne institucije da, s obzirom da su im građani povjerili brigu o zajedničkoj baštini, odgovorno i transparentno, uz uvažavanje javnog interesa te pravila struke poduzmu sve potrebne korake kako bi se zaustavilo uništavanje najvrjednijih dijelova hrvatskog prostora".