HNB-ovom je odlukom smanjen iznos koji se smatra kreditnom sposobnošću potrošača, dakle smanjen je i najviši iznos kredita koji potrošač može dobiti. Najviše će to osjetiti građani s prosječnim plaćama, između 4 i 7 tisuća kuna, dakle upravo oni koji najčešće i traže kredit. Kako se odluka primjenjuje s početkom ove godine, stvarni učinci na potražnju za kreditima još nisu mjerljivi.
"Neke konzervativne analize govore da bi krediti koji su odobravani tijekom 2017., 30 posto ih ne bi moglo biti odobreno u tom obliku da su ova pravila bila na snazi", kaže Dario Gabrić, direktor Službe komunikacija Erste banke.
"S obzirom da su krediti koji su pušteni u tečaj u prvom i drugom mjesecu manje-više odobravani u 11. i 12. mjesecu, teško je donijeti bilo kakav zaključak bez obzira što imamo podatke. Rekli smo, pričekajmo 4. mjesec i onda ćemo vidjeti kakva je situacija", ističe Zdenko Adrović, direktor HUB-a.
Bez obzira na to koliko će stvarno pasti potražnja za stambenim kreditima, nema sumnje da će se ona itekako odraziti na tržište nekretnina koje se tek počelo oporavljati.
"Tijekom 2017. mi smo zabilježili rast stambenih kredita više od 60 posto, što govori u prilog činjenici da postoji potražnja na tržištu, da su građani zainteresirani za tu opciju. Ono što također treba istaknuti, da je stopa loših plasmana u segmentu stambenog kreditiranja relativno niska i ona bilježi određeni pad, tako da ne postoji potreba za ovako, rekli bismo, vrlo oštrim zaoštravanjem izračuna kreditne sposobnosti", govori Gabrić.
Brojke pokazuju kako stoje stvari
Koliko je HNB, zbog Ovršnoga zakona, stvari zaoštrio pokazuju usporedne brojke. Primjerice, klijent s 8 tisuća kuna plaće nekada je mogao plaću opteretiti s gotovo 3 tisuće kuna mjesečnog anuiteta i to za kredit od 84 tisuće eura na rok od 30 godina. Sada može podići samo 52 tisuće eura kredita, uz maksimalni anuitet od 1900 kuna.
Ili, potrošač s primanjima od 6 tisuća kuna, bez drugih zaduženja, mogao bi dobiti stambeni kredit čiji anuitet ne prelazi 2 tisuće kuna mjesečno. A to, uz rok otplate od 30 godina iznosi najviše 54.600 eura.
Računica je sada pooštrena, jer se od početka godine kod izračuna kreditne sposobnosti minimalnim životnim troškovima smatra najmanje iznos jednak dijelu plaće zaštićenom od ovrhe, koji je preciziran Ovršnim zakonom. To bi značilo da je za plaću manju od prosječne, recimo, 5200 kuna zaštićeni dio čak 3900, dakle kreditom se može opteretiti samo 1300 kuna. Za plaću veću od prosječne, primjerice, 8000 kuna, na zaštićeni se dio odnosi gotovo polovica, druga se polovica može opteretiti kreditom.
"Svakako treba voditi računa o zaštiti potrošača, o kvalitetnoj informiranosti tijekom podizanja kredita, međutim, i takva regulacija mora imati svoje granice, nije potrebna regulacija koja će ograničiti mogućnost podizanja kredita, treba naći objektivnu mjeru između jednog i drugog", ističe Dario Gabrić.
"Krediti koji su vezani uz NRS vjerojatno će padati cijelu ovu godinu"
Hoće li se zbog toga pooštriti instrumenti osiguranja i vratiti institut sudužnika, bankari ne žele precizirati. No klijentima koji kupuju nekretninu, a zbog novih pravila ne mogu podići dovoljno stambenoga kredita, ostaje najgora opcija – dopuniti potreban iznos skupljim, potrošačkim kreditom. I tako plaću opteretiti anuitetom koji nakon nekog vremena možda doista neće moći vraćati.
Stoga se tek rijetki vesele činjenici da su kamate najniže u posljednjih 10 godina i među nižima u Europi. Trenutno najbolje prolaze oni kojima je promjenljivi dio kamate vezan uz nacionalnu referentnu stopu.
"Krediti koji su vezani uz NRS vjerojatno će padati cijelu ovu godinu. Krediti koji su vezani uz euribor čini se da bi mogli ostati stabilni, na razini na kojoj su danas. Prema zadnjim riječima guvernera Europske centralne banke Maria Draghija vidimo da ni on ne očekuje bitnije dizanje stopa u okviru Europske unije", pojašnjava Zdenko Adrović.
Nevjerojatno, ali istinito, za sve koji kupuju krov nad glavom u ovome je trenutku kamatna stopa najmanji problem, tim više što sve banke nude opciju fiksiranja na duži rok. Očito, 300 tisuća blokiranih i ovršenih kao i slučaj 'švicarac' monetarnu su vlast natjerali da puše na hladno. Posljedice ne možemo predvidjeti.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.
