Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Ide se u izmjene kaznenog zakona

Što je s Istanbulskom konvencijom? Ministra brinu niske kazne, pravobraniteljica upozorava na lošu sudsku praksu, a žrtve obiteljskog nasilja obeshrabrene

Aktualno Galerija Nasilje nad ženom, ilustracija Nasilje nad ženom, ilustracija Foto: DNEVNIK.hr Saborski zastupnici izglasali Istanbulsku konvenciju Saborski zastupnici izglasali Istanbulsku konvenciju Foto: Dnevnik Nove TV Prosvjed protiv Istanbulske konvencije - 1 Prosvjed protiv Istanbulske konvencije - 1 Foto: DNEVNIK.hr +0 Prosvjed protiv Istanbulske konvencije - 2 Galerija 1/4 >>
Istanbulska konvencija, koja je tresla HDZ i premijeru stvorila probleme daleko je od pune primjene. Upozoravaju to stručnjaci ipak zadovoljni što se ide i u nove promjene Kaznenog zakona.

Predstavnice Ženske sobe zadovoljne su obećanjima nakon sastanka u Vladi.

Pročitajte i ovo Nina Obuljen Koržinek Plenkovićeva uzdanica Ministrica je puna vjere i nade: ''Kazneni zakon unaprijedit će status novinara'' Ministar pravosuđa Ivan Malenica Uoči prosvjeda Obrat oko tzv. Lex AP-a: "Dodat ćemo još jedan stavak, nema kaznenog djela ako je u javnom interesu"

"Po prvi put u Hrvatskoj smo blizu toga da ukinemo zastaru za kaznena djela seksualnog nasilja nad djecom mlađom od 15 godina", kazala je Maja Mamula iz Ženske sobe.

Resorni ministar najavljuje i specijalizirane odjele za obiteljsko nasilje na sudovima. Brinu ga niske kazne počiniteljima.

"Kao građanina me to brine i mislim da trebamo poraditi da te kazne budu realno veće", kazao je Malenica.

SDP-ova zastupnica pet mjeseci čeka odgovor premijera na pitanje što je Vlada napravila otkad je Istanbulska konvencija izglasana.

"I dalje nema dovoljno skloništa za žrtve nasilja, ne izdvajamo nasilnika iz obitelji, već žrtvu. Nadalje, nisu izdvojena dostatna sredstva za osamostaljivanje žrtve", rekla je Ivana Posavec Krivec.

A i prije nego što je prošla podigla je mnogo prašine. Krajnja desnica i dio HDZ-a upozoravali su na rodnu ideologiju. Čak su i prosvjedovali. Kao primjer navodili su univerzalne toalete, kojih nema.

"Ja to nikad nisam spomenuo - nikakav wc, niti ću ga spomenuti. Imamo na svjedodžbama izbacivanje imena oca i majke, čak i u rodilištu majka se ne zove majka, nego samo roditelj, to su vam sve prvi mali koraci", tvrdi Zekanović.

Prošle godine, koju je obilježila korona kriza, manji je broj prekršaja nasilja u obitelji, ispod 10.000. Ali veći broj kaznenih djela. Gotovo 1600, što je 40 posto više nego godinu prije.

Iz policije poručuju da je to rezultat pravilne kvalifikacije djela, koja šalje jasnu poruku nasilnicima.

S tim se ne slaže Marija Selak Raspudić.

"Tu kao najveći problem vidim nesvjest institucija o samom porastu, jer ga tumače kao bolje djelovanje institucija, odnosno bolje prepoznavanje nasilja", kaže Selak Raspudić.

Pravobraniteljica traži više skloništa i novca za žrtve te upozorava na lošu sudsku praksu.

"U gotovo 65 posto slučajeva počinitelj je zadovoljan s odlukom suda, a žrtva je zadovoljna manje od 40 posto", rekla je Višnja Ljubičić.

Pa su mnoge žrtve obeshrabrene ponovno prijaviti nasilje.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr


 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene