Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, Hrvate najviše brinu nezaposlenost i situacija u gospodarstvu. Više vjeruju institucijama Europske unije, nego vlastitoj Vladi.


Redovito istraživanje Eurobarometra provedeno je krajem svibnja u 28 zemalja članica, te pet zemalja, sa statusom kandidata.

Hrvate očekivano najviše muči - ekonomija. Čak 88 posto ispitanih hrvatskih građana gospodarstvo smatra najvećim problemom. Tek 12 posto - ekonomiju vidi uspješnom.

Puno manje su nezadovoljni građani zemalja svih članica Europske unije. 46 posto je zadovoljno gospodarskom slikom zemlje, a 51 posto nije. Tri posto ne zna.

Hrvati nisu najsretniji ni sa situacijom u kućanstvu. 44 posto je time nezadovoljno, 55 posto misli da raspolažu s dovoljno novca. S druge strane, čak 70 posto Europljana zadovoljno je kućnim budžetom.

Zanimljivi odgovori i na pitanju oko posla. Polovina ispitanih iz Hrvatske zadovoljna je uvjetima rada i trenutačnim poslom, dok 44 posto nije, a 6 posto ne zna. Na razini Europske unije - više je radnika, koji koji ne bi mijenjali posao - njih 59 posto. Samo 22 posto bi, a 19 posto ne zna.

Nezaposlenost je - prema istraživanju - najveći hrvatski problem. Čak 55 posto ispitanih iz Hrvatske tako se izjasnilo. Na razini prosjeka Europske unije - tek jedna trećina misli da je to najveći problem.

Nezaposlenost, pak, najviše brine Španjolce - 63 posto, a najmanje stanovnike Malte. Samo dva posto ispitanih je nezaposlenost navelo kao ključni problem Malte.

I dok Hrvate muči gospodarstvo - najveći problem Europske unije je terorizam. 44 posto svih ispitanika tako misli. Tek onda slijede migracije, koje su glavna briga bile 2015. godine, kada je izbjeglički val u Europi bio na vrhuncu. Prije šest godina, građane je najviše brinula ekonomija, zbog gospodarske krize koja je tresla svijet.

Vjeruju li institucijama Europske unije - Hrvati su gotovo podijeljeni. 47 posto vjeruje, 45 posto baš i nema povjerenje u Bruxelles, dok 8 posto ne zna.

No, prema brojkama, Hrvati više vjeruju briselskim institucijama, nego vlastitoj Vladi. Samo jedna petina ispitanika izjasnila se da ima puno povjerenje u Banske dvore. 77 posto nema povjerenje u njihov rad, dok jedan posto ne zna.

I posljednje - nakon četiri godine članstva, Hrvati se u najvećoj mjeri ipak osjećaju kao građani Europske unije. Točnije, 61 posto ispitanih osjeća se tako.

U istraživanju je ukupno sudjelovalo 28.007 ispitanika, od toga 1.024 hrvatskih građana.