'Ako netko uđe vjerujući da može biti izliječen, to će se vjerojatno i dogoditi'

Svake godine milijuni turista netremice gledaju čarobne lukove i tornjeve u centru Barcelone, piše BBC.

Pročitajte i ovo Vučić: 'Srbija ima nedvojbeno negativno stajalište o proglašenju Stepinca svetim' Branio Vulina Vučić: Ako mislite među Srbima propagirati Alojzija Stepinca kao sveca to vam neće proći

Sagrada Familia je u izgradnji od 1883. pa pogled na nju s vanjske strane pomalo narušavaju skele. Ali nakon što zakorače unutra turiste očekuje zadivljujuća Gaudijeva vizija.

Uz crkvenu lađu su drvoliki stupovi koji se uzdižu prema nebeskom svodu gdje se otvaraju i spajaju u zamršeni kameni svod. Brojni vitraji na zidove bacaju prigušeno, trepereće, šareno svjetlo.

Mnogi posjetitelji su dirnuti, neki i neočekivano duboko. "Osvjetljenje me tjera da se povučem u sebe, potiče na introspekciju", kaže Lourdes Cirlot, povjesničarka umjetnosti s barcelonskog sveučilišta. "Stvara stanje blisko mističnoj ekstazi. Teško je reći da neka zgrada može biti čudotvorna. Ali ako netko uđe u Sagradu Familiju stvarno vjerujući da može biti izliječen, to će se vjerojatno i dogoditi", dodaje.

Poseban čovjek kojeg su za života nazivali svetim - Ovo su neka od njegovih čuda

Inicijativa da se Antoni Gaudi proglasi svetim pokrenuta je prije više od 20 godina kada je jedan svećenik sugerirao katalonskom arhitektu Joseu Manuelu Almuzari da bi Gaudi mogao biti dobar kandidat za beatifikaciju.

Almuzara je osnovao udrugu za beatifikaciju i počeo prikupljati potrebne dokumente kako bi Gaudija učinio kandidatom i u očima Vatikana. Jedan od ključnih dokumenata, biografiju, napisao je novinar Josep Maria Tarragona koji kaže da sama Sagrada Familia nije dovoljna da se arhitekt svrsta među blaženike.

"Katolička Crkva je uvijek koristila najbolje umjetnike pa bi takvom logikom trebali biti beatificirani i Michelangelo ili Mozart," kaže Tarragona. "Sagrada Familia nije u pitanju, pitanje glasi je li Gaudijev život život smjernog kršćanina. Je li njegov život život sveca".

Gaudi je rođen 1852. u bogatoj obitelji u Kataloniji i bio je okružen, kako navodi Tarragona, "konjima, operama i najboljim restoranima". Studirajući arhitekturu u Barceloni počeo je formulirati svoj jedinstveni vizualni jezik nadahnut slikama predislamske gradnje iz delte Nila. Legenda kaže da je direktor arhitektonskog fakulteta Elies Rogent, uručujući Gaudiju njegovu diplomu, rekao da nije siguran daje li je geniju ili luđaku.

Život posvetio svojoj crkvi

Gaudi je bio prijeporan izbor za Sagradu Familiju jer nije bio praktični katolik. Ali to se počelo mijenjati kako je monumentalna bazilika počela dobivati oblik. Tarragona vjeruje da je za vrijeme rada na živopisnom pročelju rođenja Gaudi "doživio Isusovo ukazanje".

Život mu je postupno počeo poprimati asketsko obilježje. Za ručak bi jeo nekoliko listova salate i pio mlijeko. U svojim četrdesetim godinama zamalo je umro posteći u korizmi. Počeo je ponovno jesti tek kad ga je svećenik podsjetio da mu je misija završetak bazilike. Njoj je posvetio više od četiri desetljeća svog života, odbijajući unosne ugovore u Parisu i New Yorku. Kad je ponestalo novca za projekt, sam je mahnito skupljao donacije.

Nikad se nije ženio iako to nema nikakve veze s vjerom, kaže Tarragona. Jednostavno nije imao sreće u ljubavi.

Posljednje mjesece proveo je potpuno posvećen poslu, živeći pored svoje radionice u crkvi. Kada ga je 1926. udario tramvaj prvo su pomislili da je taj starac u otrcanoj odjeći nekakav prosjak. Umro je tri dana kasnije. Sav preostali novac ostavio je bazilici.

Ali pošto Gaudi nije umro mučeničkom smrću Vatikan u takvim slučajevima prije beatifikacije zahtijeva dokaz o čudu. "Problem je u tome što Gaudi nije prouzročio čudo. A ako nemate čudo, sve ide sporo", rekao je Tarragona.

U prvim godinama Almuzarine inicijative malo se toga dogodilo. Službeni zahtjev za razmatranjem beatifikacije mora podnijeti dijecezanski biskup, ali Tarragona tvrdi da su katalonski biskupi bili skeptični, možda i zabrinuti da bi Gaudijeva svetost Sagradu Familiju učinila manje privlačnom nekatoličkim turistima. Incijativi su se protivili i nereligiozni Katalonci, ljutiti što Crkva za sebe pokušava prisvojiti nacionalnu figuru.

Ali nastojanje je nekako, vjerojatno medijskim putem, došlo do Ivana Pavla II. pa je Njegova Svetost pitala barcelonskog nadbiskupa Ricarda Mariju Carlesa je li istina da je Gaudi bio laik.

Većina katoličkih svetaca dolazi iz redova svećenika, redovnika i redovnica, ali je Ivan Pavao II. bio zainteresiran za beatifikacije laika.

Nakon što se zainteresirao Vatikan, stvari su se počele brže razvijati. Godine 2003. katalonski biskupi prikupili su dokumentaciju o Gaudijevu životu i poslali je u Rim. Na njihovo iznenađenje vatikanski su dužnosnici brzo odgovorili i Gaudi je proglašen Slugom Božjim, što je prvi korak prema beatifikaciji.

Još jedan dobar znak Gaudijevim pobornicima stigao je 2010. Papa Benedikt XVI. posvetio je Sagradu Familiju. Bio je vidljivo dirnut zdanjem i u razgovorima s novinarima pohvalno je govorio o Gaudijevoj hrabrosti i kreativnosti.

Moj klijent može čekati

Do blaženstva je još jedan međukorak - proglašenje časnim. O tome odlučuje povjerenstvo kardinala i teologa, a konačnu odluku donosi Papa. Tarragona misli da bi taj dio postupka mogao biti završen za par godina.

I tada ostaje najveći problem za beatifikaciju - čudo.

Barcelonski nadbiskup Lluis Martinez Sistach tvrdi da se neka vrsta čuda već dogodila. "Od 1883. nije se dogodila nijedna ozbiljna nesreća radnicima koji rade na tako velikim visinama. Ništa se nije dogodilo niti milijunima i milijunima posjetitelja koji dolaze u hram u izgradnji", kaže Sistach.

Ali ono što će povjerenstvo za beatifikaciju stvarno tražiti je medicinsko čudo, spontano izlječenje na koje liječnici nemaju odgovora.

U međuvremenu se pojavilo nekoliko navodnih slučajeva ozdravljenja teško bolesnih osoba koje su molile Gaudijev zagovor. Dio liječnika bio je impresioniran, ali ostatak se nije složio. Unatoč takvim preprekama Almuzara i Tarragona uvjereni su da je njihova incijativa na dobrom putu.

Michael Witczak, profesor na američkom katoličkom sveučilištu, tvrdi da će Gaudijeva golema popularnost pomoći. "Brze beatifikacije Ivana Pavla II. i Majke Tereze nagovještaju da je želja običnih vjernika ključni element. Mislim da bi Crkva htjela beatificirati laika, umjetnika, majstora, inženjera i mistika".

Gaudi je doživio završetak samo jednog od tornjeva Sagrade Familije. Danas ih ima osam, a još će ih deset biti sagrađeno u idućih dvadesetak godina. Kranovi i skele tada će nestati i svi će imati nesmetan pogled na jedno od najljepših zdanja svijeta.

Kad stigne taj dan, nekatolički turisti možda će se morati boriti za prostor s hodočasnicima koji su se došli pokloniti svetom Gaudiju.

U međuvremenu, Katolička Crkva će pitanja blaženstva i svetosti rješavati polako kao i dosad. Uostalom bilo bi naopako požurivati Antonija Gaudija u smrti kad je on uporno odbijao da ga se požuruje u životu. Jednom je, na komentare o stalnim preprekama i zastojima u gradnji njegove crkve odgovorio: "Moj klijent može čekati". (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook