HNB: Imamo mehanizme za održavanje stabilnog tečaja i bankovnog sustava

Nakon izjave premijera Zorana Milanovića da će Vlada provesti odluku donesenu ovog tjedna Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojom se namjerava pomoći zaduženima u 'švicarcima', iz HNB-a šalju priopćenje da imaju odlučnost i instrumente da u tom slučaju održi stabilnost tečaja i bankovnog sustava.

Pročitajte i ovo posjet Zlataru Milanović: "Hrvatska je dno Europske unije, svaki dan se molimo za Bugarsku" na Plesu Novinari pitali Jandrokovića je li tampon zona, a ubacio se Milanović: "On je prefit"

'Kapitalna adekvatnost bankovnog sustava je, kao što smo naveli u našem priopćenju od 25. kolovoza, vrlo visoka, a takva će ostati i ako se predložene mjere provedu, što jamči stabilnost bankovnog sustava i bez potreba za dokapitalizacijom uslijed gubitka koji bi mogla izazvati primjena modela i obuhvata konverzije iz aktualnog Prijedloga Zakona, a koji je, uz ograničenja u dostupnosti podataka, moguće procijeniti na otprilike 8 milijardi kuna.

Milanović: I bez pristanka HNB-a mi bismo proveli zakon o 'švicarcima'

Procijenjena stopa adekvatnosti kapitala bi se, naime, i nakon tog gubitka krajem 2015. godine zadržala na visokih 19,8 posto (što je za 3,7 postotnih poena niže nego što bi bila bez gubitka uslijed konverzije)', stoji u priopćenju HNB-a. 

Podsjetimo, Jutarnji list objavio je u subotu dokument u kojem HNB upozorava Vladu da bi provedba najavljenog modela rješavanja 'slučaja franak' mogla uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost Hrvatske, te procjenjuje da bi najranjiviji dužnici i dalje imali probleme u otplati kredita.

HNB u mišljenju od 7. rujna, u kojem se službeno očituje ministru financija Borisa Lalovca, upozorava da bi Vladin model konverzije kredita u francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Vlada je 10. rujna u saborsku proceduru poslala prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima.

'Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske', navodi, uz ostalo, HNB u dopisu koji je potpisao guverner HNB-a Boris Vujčić. To bi konzekventno dovelo do, upozorava HNB, težeg zaduživanja RH na međunarodnom tržištu. Moguće je povećanje kamatnih stopa na kredite, odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo, mišljenja je HNB koji ističe i opasnost od aktiviranja kaskadnog procesa smanjivanja pričuva i narušavanja povjerenja u moentarni i financijski sustav. Procjenjuje se i potreba kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu.

Premijer Zoran Milanović izjavio je u Tisnom da, čak i da HNB ne podrži predložena zakonska rješenja, Vlada bi ih svejedno provela. 'Banka ne donosi zakone, to čine Vlada i Sabor, a čak i da banka prijedlog zakona ne podržava, Vlada bi ga svejedno provela', istaknuo je Milanović.

Naglasio je kako banke 'igraju ziheraški i konzervativno', što i jest njihova uloga, te da upozorenje HNB-a nije tako dramatično kako se predstavlja. 'HNB u ovom slučaju ne odlučuje, na njima je da u dobroj domobranskoj maniri, jer oni nikad ne preuzimaju odgovornost nizašto, što je u redu, upozore na sve što se može dogoditi', rekao je premijer.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook