'HDZ samo produžava agoniju, a državu vodi u bankrot'

Na taj način HDZ-ova Vlada samo produžava agoniju, a državu vodi u bankrot, ocijenila je spočitnuvši da su sve antirecesijske mjere svedene na nekoliko rebalansa, nakon čega je, dodaje, građanima bilo još gore.

Pročitajte i ovo Sabor o kaznama 'Parajlije' i obijesni će i s kaznama divljati u prometu' 'Kosor izgubila vjerodostojnost' Lesar: Prijedlog rebalansa ‘prigodničarski i posvećen HDZ-u’

Njena stranačka kolegica Brankica Crljenko ustvrdila je da 'Vlada nema hrabrosti uvesti porez na imovinu i na kapitalnu dobit, ali zato ima hrabrosti pozvati sve građane da daju doprinos izlasku iz krize' dodajući kako tu nisu pošteđene ni najugroženije socijalne skupine, od nezaposelnih nadalje.

>> 'Narod je HDZ-u oprostio privatizaciju, ali ovo neče'

To je izazvalo niz reakcija HDZ-ovih zastupnika koji su redom navodili da poreznim izmjenama nije dotaknuto 891.000 umirovljenika i 600.000 zaposelnih s plaćom do tri tisuće kuna. 'Takvima se neće obračunati ni lipa kriznog poreza', kazao je HDZ-ov Dragan Kovačević dodajući kako nisu dirani ni dječji doplatci, porodniljne naknade i druga socijalna prava.

Lesar: Zašto se nije smanjilo financiranje političkih stranaka?

Nezavisni Dragutin Lesar je pak ustvrdio da su građani još prošle jeseni reagirali na krizu što se pokazalo u prvih šest mjeseci ove godine, kad je promet u trgovinama na malo pao 17 posto. S druge strane, navodi Lesar, novi porez na luksuz platit će tek poneki naivac koji luksuzni proizvod kupi na svoje ime, a ne na račun tvrtke. Pitao je i zašto jedna od mjera nije bila smanjenje financiranja rada političkih stranaka bar jedan posto.

>> 'Rezovi su bolni, ali su temelj za budućnost'

SDP-ov Gordan Maras upozorava da će se u državnim tvrtkama teško naći prostora za uštede sve dok članovi nadzornih odbora ne reagiraju na nelikvidnost tvrtki i dižu ruke za menadžerske ugovore koje nisu ni vidjeli.

Hebrang smatra da je ovaj rebalans dobar za građane

Andrija Hebrang (HDZ) smatra da je rebalans dobar i po Vladu i po građane i po gospodarstvo. 'To jest rebalans krize i rebalans nužde, kao što je to u svim zemljama EU, ali smo njime uspjeli održati ravnotežu u proračunu i ne štetiti najugroženijima', dodao je napominjući da planirani deficit proračuna 2,8 posto BDP-a daje i mali optimizam za slijedću godinu.

Iz oporbe ustraju na tvrdnjama da će novi rebalans i krizni porez donijeti manji minus u državnom proačunu, ali veći minus na tekućim računima građana. Za pojedninačnu raspravu prijavljeno je još 30-ak zastupnika. (Hina)