GFK navodi kako vjeru u svakodnevnom životu jako važnom ili važnom smatra oko dvije trećine građana, četvrtina smatra da im vjera nije važna ni nevažna, a tek 10 posto vjeru smatra nevažnom ili o tome ne razmišlja. Odgovor ispitanika koji smatraju da im je svejedno stavljaju li se kršćanski simboli u javne prostore više od prosjeka prisutan je kod mladih između 18 i 24 godine, ali i kod dobne skupine od 15 do 17 godina (40 posto), navodi GFK te dodaje kako taj odgovor kod stanovnika sjeverne hrvatske Like, Korduna i Banovine iznosi od 41 do 43 posto. Najmanje neutralnih je kod osoba starijih od 65 godina (30 posto), kod onih s najnižim obrazovanjem (28 posto) te u Istri i Primorju (26 posto), navodi Institut te napominje kako je u ovoj skupini oko 60 posto građana kojima je vjera jako važna ili važna za život.
Pročitajte i ovo
Zagovornici stavljanja raspela imaju niže obrazovanje
Po rezultatima GFK-ove ankete zagovornici stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore više od prosjeka su s najnižim obrazovanjem (56 posto), građani su stariji od 65 godina (38 posto) te su iz sjeverne Hrvatske (38 posto), a općenito žive u naseljima do 2.000 stanovnika (36 posto). U ovoj skupini 97 posto ispitanika, kako navodi GFK ističu kako im je vjera jako važna ili važna u svakodnevnom životu. Protivnika stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore najviše ima u Istri s Primorjem (56 posto), među visoko obrazovanima (46 posto) te u dobnoj skupini između 35 i 44 godine starosti (35 posto). 43 posto protivnika isticanja kršćanskih obilježja smatra kako im je vjera jako važna ili važna, a 34 posto je odgovorilo kako im je ona niti važna ni nevažna te 23 posto da im je potpuno nevažna ili o vjeri uopće ne razmišlja. Institut navodi kako je tijekom mjeseca listopada 2009., osobnim anketama u kućanstvu proveo istraživanje na uzorku od 1.000 hrvatskih građana starijih od 15 godina. (Hina)
>> Raspelima nema mjesta u talijanskim učionicama
