454779
454779
454779
454779
454779

Genska terapija, molekularna dijagnostika... Personalizirana medicina je budućnost zdravstva?

  • , 25.10.2016., 13:43
  • Autor:
  • komentara

"Budućnost zdravstvene industrije", tema je Drugog hrvatskog zdravstvenog kongresa koji je održan s ciljem poticanja javne rasprave o mjerama za stvaranje održivog zdravstvenog sustava

 
 
 
 
Ilustracija: Thinkstock
Ilustracija: Thinkstock

To uključuje primjenu novih znanstvenih spoznaja i kliničkih smjernica u liječenju, upravljanje ljudskim resursima i sinergiju privatnog i javnog zdravstva.

Ubrzani razvoj personalizirane medicine

Govoreći o primjeni novih spoznaja u medicini, znanstvenik i liječnik Dragan Primorac istaknuo je kako se u svijetu ubrzano razvija personalizirana medicina, zasnovana na korištenju genetskih posebnosti svakoga pacijenta, s golemim potencijalima u otkrivanju, liječenju i sprječavanju bolesti, a na primjeni tog koncepta, koji uključuje molekularnu dijagnostiku, staničnu i gensku terapiju, intenzivno rade i hrvatski stručnjaci.

Taj će koncept, dodao je, obilježiti medicinu budućnosti i država koja neće ići u tom smjeru "predstavljat će nulu na svjetskom tržištu znanja i konkurentnosti u zdravstvu".

Primorac je rekao kako Hrvatska ima Klaster personalizirane medicine, koji je dosad aplicirao na niz projekata u vrijednosti 30 milijuna eura, s ciljem osnivanja prve institucije koja bi se bavila tim područjem.

"Personalizirana medicina predstavlja pravu terapiju za pravog pacijenta u pravo vrijeme, a do prave terapije može se doći samo ako poznajete strukturu genoma, jer određena količina istog lijeka nekoj osobi može pomoći, a neku može ubiti", kazao je.

Veliki broj umrlih zbog nepoznavanja farmakogenetike

Primorac navodi da u SAD-u zbog nepoznavanja farmakogenetike svake godine umire 200.000 ljudi, a dva milijuna je hospitalizirano, pa se u hrvatskom slučaju postavlja pitanje kako na taj način bolje iskoristiti zdravstveni proračuna od 22 do 24 milijarde kuna.

Navodi primjer lijeka varfarina, koji se koristi kao prevencija za nastanak tromba prije operacije, kod kojega postoje dvije vrste mutacije koje mogu biti odgovorne za varijabilnost lijeka kod bolesnika do 60 posto. "Ako takav pacijent dolazi s genetskom mutacijom, onda je hrabrost staviti ga na operacijski stol, a o tome nitko ne govori i ne piše", kazao je Primorac.

Najavio je i skoru objavu rezultata zajedničkog istraživanja stručnjaka tvrtke Genosa i Specijalne bolnice Sv. Katarina, koji su dokazali da kronološka starost ne mora odgovarati biološkoj starosti, a na to utječe glikan, posebne molekule šećera koje utječu na proteine i podložni su promjenama, što znači da se na njih, za razliku od genoma, može djelovati.

Trećina specijalističkih pregleda nepotrebna

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) Željko Krznarić istaknuo je važnost kliničkih smjernica u liječenju bolesti s obzirom na procjene da je gotovo trećina specijalističkih pregleda u Hrvatskoj nepotrebna.

Kliničke smjernice ili algoritmi osnova su za postupanje svakog liječnika, no kod nas je u zadnjih 20 godina napisana tek desetina potrebnog broja, pa stručnjaci upozoravaju kako se bez njihova donošenja neće riješiti liste čekanja i urediti zdravstveni sustav.

Krznarić kaže da HLZ broji 147 stručnih društava , a u razdoblju od 2004. do 2016. donesena je 71 smjernica, pri čemu je rad na njima intenziviran zadnjih godina, pa se godišnje donese njih desetak. U izradi smjernica sudjelovalo je više od 50 posto stručnih društava.

Na konferenciji je bilo govora i o ljudskim resursima u zdravstvu uz poruku da treba pronaći model za zadržavanje zdravstvenih stručnjaka. Hrvatsku je, rečeno je, u zadnje vrijeme napustilo oko 350 liječnika, a po podacima Hrvatske liječničke komore dokumentaciju za odlazak na rad u inozemstvo prikupilo je više od tisuću liječnika specijalista, prosječne dobi od 37 godina. (Hina)
 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se