Za odlazak na Island nije bilo potrebno dvaput razmišljati, kaže Brala, jer otok osim polarne svjetlosti krase i mnoge druge prirodne ljepote. 'Uzeo sam godišnji, bukirao let i hostel u centru Reykjavika. Nasumično sam poslao poruku na Facebooku jednom fotografu (Frodi Brinks) s Islanda u nadi da pronađem društvo za fotografiranje Aurore - i čovjek kaže 'super, može', ispričao je Filip Brala za Dnevnik.hr.
Pročitajte i ovo
>> Dva mjeseca snimali Zemlju iz svemira, pogledajte što su sve zabilježili
'Uspio sam 'uhvatiti' Auroru, posrećilo mi se lijepo vrijeme bez naoblake, a u prilog je išla i Sunčeva pojačana aktivnost pa je vidljivost polarne svjetlosti bila iznimno jaka na sjeveru Islanda. Nešto predivno za vidjeti i drago mi je da sam tu ljepotu zabilježio fotoaparatom', rekao je Brala i dodao da će sigurno otići opet vidjeti polarnu svjetlost.
'Želim napraviti još fotografija na drugim lokacijama te ispraviti neke greške koje sam učinio prvog puta, a volio bih posjetiti Jokulsarlon- lagunu sa glečerima. Tako lijepu zemlju ne možeš obići u dva tjedna', dodao je ovaj fotograf agencije Pixsell.
Inače, Islanđani polarnu svjetlost ne doživljavaju kao spektakl jer im je to gotovo svakodnevna pojava. 'To je nešto kao kod nas na obali kada svaki dan vidimo lijepe zalaske sunca. Također, većina mladih Islanđana želi otići iz zemlje ili u Europu ili u SAD, a kao najveći razlog navode depresivno vrijeme- zimi dan traje svega par sati, a temperatura je niska', istaknuo je Brala.
Fotografije polarne svjetlosti mladog zadarskog fotografa Filipa Brale pogledajte u priloženoj fotogaleriji!
Što je aurora borealis?
Polarna svjetlost, koja se još naziva i 'sjevernom zorom', je sjaj na noćnom nebu koji nastaje nakon oluja na površini Sunca, a dio čestica završi u Zemljinom magnetskom polju. Uzrokuje je Sunčev vjetar, struja vruće plazme koju izbacuje Sunce u svim smjerovima. Sunčev vjetar dolazi do Zemlje i njezine magnetosfere koji zakreće Sunčev vjetar oko sebe i Zemlje.
Polarna svjetlost nastaje kad se elektroni Sunčevog vjetra na visini od 80 do 150 kilometara sudaraju s atomima gornjih slojeva atmosfere.
Ime je dobila po rimskoj božici zore Aurori i grčkom nazivu za sjeverni vjetar, Boreas. Na jugu se takva pojava naziva aurora astralis ('južna zora'). Aurora borealis je vidljiva poput trepereće svjetlosti u najčešće zelenoj ili ružičastoj boji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
