Mrsić o stresu na poslu: 'Zdrav i zadovoljan radnik, najbolji je radnik'

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na skupu, povodom obilježavanja Europskog tjedna zaštite na radu koji se ove godine bavi upravljanjem stresom i psihosocijalnim rizicima, istaknuo je kako ih je bitno prepoznati i prevenirati, da ih ne bismo trebali liječiti, jer stres ima dalekosežne posljedice te stvoriti pretpostavke za siguran rad.

Pročitajte i ovo TUŽAN ODLAZAK Preminula psihologinja Lea Devčić Conjar: Izgubila je bitku s rijetkim sarkomom velik nesrazmjer Hrvatska opet prednjači: Ne štedi se na bolovanjima, a u jednom sektoru dvostruko ih je više nego u drugom

tri vijesti o kojima se priča sumnjiv teret Policija na A1 Talijanu otvorila hladnjaču i ostala zatečena onime što je prevozio Prvi put Nezapamćen potez u Vatikanu: Papa Lav XIV. danas predstavlja nešto što nijedan papa prije njega nije veliki protunapad Pokrenuli su brutalnu osvetu! Stotine dronova zasule Rusiju

Stres je individualna stvar, neki od nas ga lakše podnose, neki teže i raditi u tvrtci u kojoj prijeti gubitak radnog mjesta je izuzetno visok, a nezaposlenost je apsolutno najveći stres i najbolja borba protiv toga je otvaranje novih zdravih radnih mjesta, istaknuo je Mrsić.

'Zdrav i zadovoljan radnik, najbolji je radnik', poručio je ministar.

Upozorio je kako se u novim industrijskim procesima javljaju novi psihosocijalni rizici i dodao kako je u Zakonu o zaštiti na radu jasno naglašeno da je obveza poslodavca njihova prevencija. Kada se stres dogodi, dolaze i posljedice koje je vrlo teško riješiti - izostanak s posla, bolovanja i cilj nam je da prevencija zaživi. Imamo puno rizika koji utječu na to - nesigurnost radnog mjesta, nezaposlenost, organizacija radnog vremena i to nije samo karakteristično za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju, rekao je Mrsić.

Gubici kroz bolovanja i izostanke s radnog mjesta su izuzetno veliki i kroz Zakon o zaštiti na radu smo utvrdili da je potrebno provesti prevenciju, kao primarnu, jer se kroz nju može puno toga riješiti. Poslodavcima je omogućeno da sami procijene rizike radnog mjesta, a da inspektori zaštite na radu imaju preventivnu ulogu, jer je jedna od primjedaba Europske komisije bila da su naši inspektori prerepresivni, a premalo preventivni. Novim Zakonom o zaštiti na radu primarno postaju preventivni, a tek onda represivni, pojasnio je Mrsić.

'Antistres zakon' oduševit će sve zaposlene!

U Hrvatskoj imamo 246 inspektora zaštite na radu, što je nedovoljno, i potrebno je više mladih koji bi trebali nositi inspektorat zaštite na radu. Očekujemo da ćemo u predstojećem razdoblju na tim poslovima zapošljavati mlade ljude i inspektorat podići na višu operativnu razinu, kao i odstraniti one koji su bili podložni koruptivnim radnjama, kazao je ministar.

Govoreći o psihosocijalnim rizicima na poslu specijalist medicine rada Mirjana Ptičar s Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i zaštitu na radu rekla je kako oni proizlaze iz lošeg planiranja, upravljanja i organizacije posla pri čemu su najznačajniji čimbenici radno preopterećenje, nefleksibilan raspored radnog vremena, loši međuljudski odnosi, neravnoteža između posla i obiteljskog života.

Prema provedenim istraživanjima stres na poslu je uzrok depresije u 10 do 20 posto slučajeva te od 5 do 10 posto kardiovaskularnih bolesti što dovodi do ranije umirovljenja i većih troškova liječenja. Gotovo 30 posto radnika vjeruje da posao utječe na zdravlje, a četvrtina ih drži da su stalno ili povremeno izloženi stresu, kazala je.

Konferencija 'Zaštita na radu i upravljanje stresom' održana je u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava pod pokroviteljstvom Euopske agencije za zaštitu na radu. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook