U svojem mjesečnom paketu odluka o povredama propisa Europska komisija, po kojima EK može pokrenuti i sudske procese protiv država članica koje se ne pridržavaju obveza u skladu s pravom EU-a, u nekoliko je točaka istaknuta i Hrvatska.
"Iako je zaštita sigurnosti opskrbe energijom cilj kojim bi se mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u UFEU-u, čini se da bezuvjetno pravo veta koje je država dobila prema Zakonu o Ini nadilazi ono što je nužno i proporcionalno za postizanje tog cilja." Komisija je službeno zatražila od Hrvatske da izmijeni zakon iz 2002. o privatizaciji Ine (Zakon o Ini) jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana. Po Zakonu o Ini državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom društvu, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag. Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u Inu.
Komisija smatra da takve posebne ovlasti predstavljaju ograničenje slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana koje se na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ne može opravdati.
"Iako je zaštita sigurnosti opskrbe energijom cilj kojim bi se mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u UFEU-u, čini se da bezuvjetno pravo veta koje je država dobila prema Zakonu o Ini nadilazi ono što je nužno i proporcionalno za postizanje tog cilja. Hrvatska nadležna tijela obvezala su se da će Zakon o Ini uskladiti s pravom EU-a prije pristupanja EU-u, ali ga još uvijek nisu izmijenila. Današnji je zahtjev u obliku obrazloženog mišljenja. Ako Hrvatska u roku od dva mjeseca Zakon o Ini ne uskladi s pravom EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a", navedeno je u obrazloženju.
Sporni i duhanski proizvodi te trošarine za male proizvođače alkoholnih pića
Nadalje, EK je zatražio i od Hrvatske da dostavi obavijesti o potpunoj implementaciji Direktive o duhanskim proizvodima, kojom se nastoji poboljšati funkcioniranje zajedničkog tržišta duhana i povezanih proizvoda uz osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja za europske građane. Direktivom je propisano da je rok za prenošenje njezinih odredbi u nacionalno zakonodavstvo do 20. svibnja 2016., no Hrvatska još nije dostavila obavijest da je to učinila.
Uz poziv da u svoje zakonodavstvo uvrsti i tri nove direktive o javnoj nabavi i natječajima, Komisija je zatražila da Hrvatska promijeni pravila o trošarinama na alkoholna pića koja proizvode mali proizvođači za vlastite potrebe. Pravila o trošarinama na alkohol usklađena su na razini EU-a (Direktiva Vijeća 92/83/EEZ). Prema tim pravilima države članice smiju odobriti najviše 50% smanjenja u odnosu na uobičajenu stopu trošarine za alkohol koji proizvode mali proizvođači na godišnjoj razini, pod uvjetom da se ne proizvede više od 10 hektolitara čistog alkohola.
Trenutačno hrvatska nadležna tijela dopuštaju da se snižena stopa trošarine primjenjuje na male proizvođače koji proizvode do 20 litara čistog alkohola po kućanstvu za vlastitu potrošnju. Primjenjuje se paušalna stopa trošarine ovisno o kapacitetu kotla koji se upotrebljava za proizvodnju (tj. 100 HRK za kotlove kapaciteta do 100 litara i 200 HRK za kotlove kapaciteta iznad 100 litara). S obzirom na to da je smanjena stopa koju Hrvatska primjenjuje povezana s kapacitetom kotla i plaća se na paušalnoj osnovi, neovisno o stvarno proizvedenim količinama, to nije u skladu s pravilima EU-a. I za ovaj je prekršaj Komisija dala Hrvatskoj rok od dva mjeseca da ga riješi.
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Oglasila se premijerkaSnažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
-
Šokirao objavomOrban tvrdi: "Bruxelles se priprema za rat s Rusijom. Već je određen i datum"
