''Ovaj plan koji je danas donesen nije neki jako čvrst sporazum. To je tek okvir pun nejasnoća i nisu definirane mnoge odredbe, a kamo li da bi bila definirana odgovornost svih zemalja članica tijekom migrantskog vala.
Pročitajte i ovo
Ono jedino što sa sigurnošću možemo reći je to da Hrvatska neće biti „hot spot“ dakle ona neće biti teritorij na kojem će se raditi i graditi novi prihvatni centri jer Hrvatska nije prva zemlja prihvata. Hrvatska je, u najmanju ruku, druga zemlja. No, ono što je premijer rekao je to da je u tekst sporazuma ubacio jednu rečenicu koja se tiče istočno-mediteranske rute i koja podrazumijeva čvrstu suradnju zemalja jugo-istoka Europe osobito po pitanju readmisije odnosno po pitanju povratka ilegalnih migranata u zemlju porijekla.
Ono što Hrvatska može učiniti, a cijeli ovaj plan se temelji na dobrovoljnoj osnovi, dakle on je stvar političke odluke, on nikoga pravno ne obvezuje i to je Macron danas naglasio, ono što Hrvatska može jest da nakon što osobe koje su prihvaćene u Italiji, na Malti ili u Grčkoj, dakle u prvim zemljama prihvata, dobiju azil, da sukladno svojim mogućnostima i kapacitetima primi određeni broj migranata koji su dobili azil u Europskoj uniji. To je ono što je za sada sigurno jasno.
Nakon ovoga plana, nakon ove burne noći, je ostalo jako puno nejasnoća. Prvo je pitanje hoće li Italija, Grčka, Malta pristati na dodatni broj prihvatnih centara koje bi financirala Europska unija.
Pitanje je pouzdanosti Erdogana kojem ide druga tranša novaca i pitanje je platformi u Africi. Znamo da su se afričke zemlje, za sada, Maroko, Tunis, Alžir tome oštro protivile. Možda će sad za ovih 500 bilijuna na to pristati.
Bilo je govora da bi to mogla biti Albanija, međutim Rama je to odlučno odbio što je posve jasno obzirom da nije dobio datum pregovora'', izvjestila je Petrović.
Plan za migrante
Uvijek hladnoj Angeli Merkel toliko je laknulo nakon sastanka koji je trajao 10 sati da se bacila u zagrljaj finskom premijeru. I ostali europski lideri bili su vidno umorni kada su malo prije 5 sati ujutro objavili da su dogovorili okvirni plan za migrante.
"Prerano je govoriti o uspjehu. Postigli smo dogovor u Europskom vijeću, ali to je najlakši dio, u usporedbi s onim što nas čeka na terenu, kada ga počnemo primjenjivati." rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Prema planu će se u prvim članicama Europske unije, u koje stižu migranti, otvoriti prihvatni centri. U njima će se odlučivati tko može dobiti azil, a tko će biti vraćen. Slični centri trebali bi biti otvoreni i u Sjevernoj Africi, kako bi se spriječili opasni prelasci Sredozemlja. Međutim, Maroko i Libija već su odbacili takvu mogućnost.
"Nećemo mijenjati međunarodni pomorski zakon, nećemo mijenjati pravila odgovornosti kakva nam nalažu naši zakoni, nego kroz te kontrolirane centre donosimo dodatnu solidarnost i učinkovitije vraćanje u zemlje podrijetla" rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Uz jačanje europskih granica, u planu je i slanje dodatne novčane pomoći Turskoj od tri milijarde eura i 500 milijuna zemljama Sjeverne Afrike.
"Mi ćemo na vladi idući tjedan donijeti odluku o novih 300 tisuća eura za Afriku. Mi smo već do sada dali tri puta po sto tisuća eura. A što se tiče za Tursku, ukupno smo u prvoj tranši dužni isplatiti, čini mi se, 5,9 milijuna eura. Do sada smo prema obrocima koji su dogovoreni platili više od 4 milijuna. Platit ćemo isto tako sve ono što nas ide u drugu tranšu. Ono na čemu Hrvatska radi, neovisno o ovome, su kapaciteti gdje bi prihvatila izbjeglice i migrante. Kao što znate, imamo centar u Zagrebu i Kutini. Te kapacitete moramo podići neovisno o ovim zaključcima" rekao je predsjednik vlade RH Andrej Plenković.
Sasvim slučajno, u danu kada je Europa odlučivala kako zaustaviti migrante, njih stotinu utopilo se kod obale Libije, u pokušaju prelaska Sredozemlja.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
