Tako je u listopadu zabilježen pad rejtinga i HDZ-a i osobni rejting premijerke Kosor. Rejting HDZ-a je pao s oko 26 posto na oko 22 posto, dok je osobni rejting premijerke Kosor pao s oko 36 posto na oko 29 posto.
Pročitajte i ovo
stanje neizvjesnosti
Vlada i sindikati sjedaju za pregovarački stol: "Štrajk je izgledna opcija"
Kriza u zemlji
Francuska ima novog premijera: Ovo je čovjek kojeg Macron postavlja na čelo Vlade
Da su danas izbori za SDP bi glasovalo 31 posto birača, a za HDZ 22 posto! Razlika između ove dvije najjače stranke se sve više povećava i odavno nije bila ovako velika razlika među njima. No, i dalje je na djelu bipolarizacija političke scene pa treći HNS ima naklonost samo 6,4 posto birača, HSS 5,5 posto. Na petom mjestu imamo novost - blok 'Umirovljenici zajedno' koji dobivaju 3,7 posto dok je odmah tu i dobro poznati HSU sa 3,6 posto.
>> Kosor: Izmjene Lisabonskog ugovora nas neće usporiti
Došlo je i do porasta broja neodlučnih birača za oko 3 postotna poena, što sugerira da se dio birača HDZ-a pod utjecajem burnih događaja privremeno 'povukao' na poziciju neodlučnih. To ujedno znači da druge strane nisu uspjele privući dio glasača koje je privremeno izgubio HDZ.
Nije bilo značajnih promjena u rejtinzima dva koalicijska bloka, što znači da je razlika među njima ostala na 15 posto! Koalicija SDP-HNS-IDS-HSU trenutno osvaja 40,5 posto birača, a koalicija HDZ-HSS-DC 25,2 posto.
Zanimljivo je da oba koalicijska bloka imaju negativan sinergijski učinak, što znači da je zbroj pojedinačnih rejtinga za oko 2 posto veći od rejtinga koalicija.
O Jadranki Kosor povoljan dojam ima samo 29 posto birača!
Ivo Josipović je i dalje daleko najpopularniji političar u zemlji te o njemu pozitivan dojam ima 82 posto građana. Zoran Milanović je na drugom mjestu i o njemu pozitivan dojam ima 47 posto građana. O premijerki Jadranki Kosor pozitivan dojam ima samo 29 posto građana. Najgore prolazi predsjednik HSP-a Danijel Srb o kojem pozitiva dojam ima samo 13 posto građana.
Što se tiče percepcije najvećih problema u državi daleko najviše građana smatra da je to nezaposlenost, odnosno njih 69 posto! Na drugom mjestu je mito i korupcija što je za 45 posto građana najveći problem. Kriminal i krađa su na trećem mjestu sa 20 posto.
Istraživanje agencije Ipsos Puls provedeno za Novu TV pokazuje da 76 posto građana misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru dok samo 12 posto ljudi misli da ide u dobrom smjeru. Razina optimizma iz listopada je tako statistički jednaka onoj iz rujna, no kada se pogledaju trendovi u posljednja tri mjeseca, može se zaključiti kako se nastavlja trend opadanje razine optimizma.
Što se tiče rada Vlade, 63 posto građana ga ne odobrava, dok ga uglavnom odobrava 18 posto, a 19 posto birača nema nikakav stav. Što se tiče političkih preferencija, samo pripadnici HDZ-a odobravaju rad Vlade i to njih 51 posto. To znači da se razina podrške rada Vlade u listopadu stabilizirala na razini iz rujna, te se može zaključiti kako u posljednja tri mjeseca rad Vlade podržava 1/5 birača.
No, došlo je do znatnog pada broja onih koji ne podržavaju rad Vlade za gotovo 10 posto, dok je istovremeno porastao postotak onih koji nemaju definiran stav Vlade.
Građani ne odobravaju poteze Vlade premijerke Kosor niti na jednom ključnom području. 74 posto građana ne odobrava poteze na području gospodarstva, 59 posto na području vanjske politike, 70 posto ne odobrava poteze na području socijalne politike, dok čak 76 posto građana ne odobrava poteze na području javnih financija i deficita proračuna.
53 posto birača bi izašlo na referendum
Povjerenje u održivost sadašnje vladajuće koalicije i dalje je visoko, što znači da javnost ne percipira postojanje bilo kakve krize unutar vladajuće koalicije, a koja bi mogla dovesti do prijevremenih izbora. 37 posto građana smatra da koalicija vrlo vjerojatno odraditi mandat dok 30 posto ljudi misli da je to donekle vjerojatno.
Da se danas održava referendum za EU, 53 posto birača bi vjerojatno glasovalo, tako da možemo zaključiti da je interes za referendum na razini interesa za parlamentarne izbore.
U listopadu se bilježi rast razine podrške ulasku Hrvatske u EU, u odnosu na nekoliko proteklih mjeseci. Ulazak u EU podržava 50 posto birača, a protivi mu se oko 35 posto birača. To je najpovoljniji rezultat od početka 2010.