SDP je nakon 4 mjeseca pada u rujnu prvi put zabilježio rast i sad je na 28 posto. S tim je postotkom točno u rujnu prošle godine krenuo u kampanju.
HDZ je pak na 21 posto i kao da je ''zacementiran'' već treći mjesec.
Laburisti postojani, narodnjaci nikad gori
Laburisti su, čini se, postojani treći već mjesecima, a rujan završavaju s 9,7 posto potpore ili drugim najboljim rezultatom u ovoj godini.
HSS je na 4 posto i još će dva, tri mjeseca biti važna da se vidi je li se stranka oporavila. HDSSB je s 3,5 posto treća opcija u Hrvatskoj, a nema sumnje da je njihova snaga dvostruko ili trostruko veća u Slavoniji.
HSP ima 3,4 posto, HSU je na 2,9 posto. Ivan Grubišić sa svojom listom na 2,7 posto, a BUZ na 2,4 posto. Narodnajci imaju 1,8 posto ili najgori rejting otkada postoje.
Ostale stranke zajedno osvajaju 6 posto, a tu su HSLS, HSP Ruže Tomašić, IDS, Kerumova stranka i SDSS. Neodlučnih je 14 posto birača.
Milanović pada, Karamarko gubi i HDZ-ovce
Zoran Milanović je nakon kolovoškog oporavka u padu i mjesec završava s 44 posto potpore. Od dolaska na vlast to mu je najlošiji osobni rejting. S tim je rejtingom i krenuo u kampanju točno prije godinu dana.
Tomislav Karamarko također je izgubio potporu i sada je na 23 posto. I on je mjesec završio s najlošijim rejtingom od preuzimanja stranke. Predsjednik Josipović pak ima balgi pad, ali je i dalje na nedostižnih 76 posto potpore.
Milanoviću okrenuli leđa neodlučni birači
Milanović i u rujnu uživa potporu svoje stranke s 87 posto, voli ga baš kao i mjesec prije 29 posto HDZ-ovaca. Na padu popularnosti može zahvaliti razočaranju birača ostalih stranaka, apstinentima i neodlučnim biračima koji su mu malo okrenuli leđa.
Karamarko gubi potporu HDZ-ovih birača
Tomislav Karamarko pak ima velik problem, pada mu potpora među vlastitim biračima – sada je ona 56 posto. U mjesec dana izgubio je među svojim biračima 9 postotnih poena. On je među biračima SDP-a manje popularan nego Milanović kod HDZ-ovaca. Karamarka voli 13 posto SDP-ovih birača.
Lesar nikad lošije, ostali uglavnom negativci
Predsjednik je najpopularniji, a slijede Dragutin Lesar i Ivan Grubišić s 51 i 50 posto potpore. Grubišiću je ovo nizak rejtign, a Lesaru jedan od nalošijih u 12 mjeseci.
Zoran Milanović je četvrti na 44 posto. Slijedi Boris Šprem na 43 posto potpore, Ruža Tomašić ima 34, a Vladimir Šišljagić 28 posto potpore. Silvano Hrelja uživa potporu 25 posto građana. Tomislav Karamarko pak ima potporu od 23 posto . Daniel Srb je na 17 posto, Branko Hrg uživa potporu 16 posto birača, ali za većinu on je neprepoznatljiv lider. Začelje nacionalnih političara drži Radimir Čačić s potporom od 16 posto uz blagi oporavak.
Rujan 'stabilno' loš
Smjer kojim ide Hrvatska čini se da se od lipnja stabilizira i sada 66 posto građana misli da idemo u lošem smjeru. Njih 24 posto misli da idemo u dobrom smjeru, a 10 posto ne zna. Odnos 2:1 u korist pesimista je i loš i dobar. Loš jer vlada pesimizam, ali dobar jer je mjesecima isti, odnosno nema pada.
Dramtično je pala potpora optimista kod neodlučnih birača i apstinenata. No kod glavnih opcija SDP-a je 75 posto optimista, a HDZ ima 77 posto pesimista. Ti odnosi su isti već mjesecima.
Vlada pala
Vladinim potezima nezadovoljno je 58 posto građana, a zadovoljno je njih 31 posto. 12 posto ne zna.
I tu je pala potpora Vladi kod neodlučnih i apstinenata. Što se dogodilo, jednostavno Vlada ima potporu kao u srpnju nakon kratkotrajnog oporavka u kolovozu. Ali tu se isto tako unutar statističke pogreške odnos pesimista i optimista kreće 2:1.
Vlada najviše pala na vanjskoj politici
Vlada je najbolje stajala na vanjskoj politici, a tu je doživjela i najveći pad potpore. U mjesec dana potpora se istopila za 7 postotnih poena i sada je 34 posto. Zanimljivo, iako je sačuvala kreditni rejting, Vlada i dalje najlošije stoji kod građana po pitanju javnih financija i proračuna, s potporom od 23 posto.
Školskim ocjenama predsjednik i Vlada lošiji
Predsjednik Republike je s ocjenom 3,37 u padu. Još u kolovozu predsjednik je imao ''četvorku'', a sada ima ''trojku''. Vlada se u rujnu zaustavila na 2,13 ili ''dvojci'', a mjesec dana prije imala je ''trojku''. Samo je Hrvatski sabor ostao netaknut i dalje je na stabilnoj ''dvojci'', ili 1,77.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
