Reorganizacija bolničkog sustava je najavljena kako bi se prije svega smanjili gubici koje hrvatske bolnice "proizvode" već godinama, a koji u prva tri mjeseca ove godine iznose 160 milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Pročitajte i ovo
Gužve u čekaonicama
U najrazvijenijoj regiji kronično nedostaje liječnika: "Liječit će se samo onaj koji može platiti"
najavljen štrajk
Kompletna dijagnostika u zdravstvu uskoro bi mogla stati: "Medicinska sestra jednostavno nije htjela doći na posao"
Ministar Dario Nakić želi "izliječiti" hrvatski zdravstveni sustav, ali to, smatraju naši sugovornici, zasigurno neće uraditi ovim "ad hoc" odlukama. Bilo bi bolje "da bolnicama da potrebna novčana sredstva kako bi mogle normalno poslovati, a ne da moraju svaki mjesec, zbog srezanih limita, biti u minusu".
Primjera radi, zna se da za normalno funkcioniranje KBC-a Split mjesečno treba oko 70 milijuna kuna, koje je u jednom trenutku svoga ravnateljskog mandata imao samo prof. dr. Dujomir Marasović i kada je bolnica u Splitu mogla koliko-toliko normalno funkcionirati. Sanacijski upravitelj doc. dr. Kolja Poljak imao je u prosjeku mjesečni limit nešto veći od 50 milijuna kuna, a u svibnju 2013. taj je iznos bio pao i ispod 50 milijuna kuna, što je, tvrdio je Poljak, bilo nedovoljno za normalno funkcioniranje bolnice. Za normalno poslovanje, rekao je za Slobodnu Dalmaciju, svaki je mjesec nedostajalo 20-ak milijuna kuna.
Najava o "pretvaranju" KBC-a Split u regionalnu bolnicu nije još uvijek naišla na službeni stav Stručnog vijeća KBC-a Split, no da u "bolničkom kotlu vrije", jasno je postalo nedavno na sjednici Stručnog vijeća KBC-a Split, na kojemu sudjeluju "najumnije glave" splitske bolnice, odnosno 40-ak šefova klinika, zavoda i odjela. Na toj sjednici žestoko je govorio Dujomir Marasović, u dva mandata ravnatelj splitskoga KBC-a.
'Nedopustivo je da KBC Split postane nekakva regionalna bolnica i izgubi status KBC-a, odnosno izgubi status državne bolnice. Uza sve dužno poštovanje, ne može splitska bolnica, koja ima više od 3.300 zaposlenika, 1.426 stacionarnih bolničkih kreveta i 269 kreveta u dnevnim bolnicama, imati isti status kao zadarska ili kao varaždinska. Mi smo znanstvena institucija, na nas se "naslanja" Medicinski fakultet u Splitu, čije kadrove educiramo, od njih stvaramo liječnike, vršimo specijalističke ispite, održavamo nastavu, a ako postanemo regionalna bolnica, to bi bilo dovedeno u pitanje', rekao je dr. Dujomir Marasović, koji je jedini javno istupio na Stručnom kolegiju.
'Ta jedna državna bolnica u Zagrebu bila bi KBC Zagreb i ona bi u odnosu na sve druge bolnice u Hrvatskoj imala povlašteni status, kako u financijskom, kadrovskom, tako i u svakom drugom smislu. Svim ostalim KBC-ima u Hrvatskoj standardi će biti niži. Stoga je nedopustivo da se splitski KBC, koji je u Hrvatskoj druga bolnica po važnosti, srozava i da se dovodi na razinu, recimo, zadarske bolnice koja nije sveučilišna bolnica. Mi u Splitu to nećemo dopustiti, a ministar zdravlja dr. Nakić mora povući ovu odluku ili prijedlog. Ja to od njega javno tražim', žestok je dr. Marasović.
Za ovakvu zdravstvenu politiku HDZ-a nikada nije čuo, iako je četiri godine bio saborski zastupnik i potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvenu i socijalnu skrb.
'To nije HDZ-ova politika i nikada o nečemu takvom nismo razgovarali, a ni komentirali, a kamoli razmišljali. Hrvatski zdravstveni sustav funkcionira bipolarno na relaciji Zagreb – Split. Split je osovina zdravstvenog sustava u južnoj Hrvatskoj i splitskoj bolnici gravitira puno više stanovnika nego KBC-u Zagreb', napominje Marasović. 'Mislim da je ministrova politika totalno pogrešna, kontraproduktivna i ministar od nje mora odustati, za dobrobit hrvatskih građana i hrvatskog zdravstvenog sustava. Split, Rijeka i Osijek "kuhaju" i samo je pitanje trenutka kada će javno iskazati svoje nezadovoljstvo. Provede li dr. Nakić svoj naum u djelo, bit će to degradacija kompletnog zdravstvenog sustava'.