Doznajte koji su zakoni stupili na snagu

Umirovljenici koji su do sada kao zasebno primanje dobivali dodatak na mirovinu od početka 2012. taj će dodatak primati kao sastavni dio mirovine, predviđaju dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o dodatku na mirovine koje na snagu stupaju s 1. siječnja 2012.

Uz ta dva zakona, na snagu s početkom godine stupaju i izmjene i dopune Zakona o sudskim pristojbama, Zakona o hrvatskom državljanstvu, kao i novi zakoni o strancima te o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, itd.

Dopunama dvaju mirovinskih zakona utvrđeno je da se dodatak na mirovinu, na koji pravo imaju umirovljenici koji su mirovinu ostvarili 1999. i kasnije, a koja iznosi od 4 do 27 posto pripadajuće mirovine, od početka iduće godine postaje sastavni dio mirovine.

Pročitajte i ovo bizarni razlozi Hrvatske šume ostale bez uredskog pribora zbog visine čaše za olovke U Popovači Iz bolnice izvukli više od 100.000 eura: Policija uhitila sina bivšeg gradonačelnika Petrinje i još dvije osobe

Nove sudske pristojbe

Građani će s početkom 2012. plaćati i neke nove sudske pristojbe, a za neke će trebati dati puno više novca.

Među novim sudskim pristojbama su i one za e-podneske kojima se traži upis u EOP zemljišne knjige, a iznosit će 30 kuna, što je iznos koji će se ubuduće plaćati i za ispise iz baze zemljišnoknjižnih podataka izdane na zahtjev stranke, itd.

Uvode se i sudske pristojbe na neke procesne radnje kao što su pristojba na presudu zbog ogluhe, na imenovanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača, znatnije se povećavaju pristojbe za žalbu i reviziju protiv presude te žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, dok se pristojba uopće ne bi plaćala na sudsku nagodbu donesenu tijekom prvostupanjskog postupka, itd.

Zakon kaže i da će ubuduće prisilnu naplatu sudskih pristojbi provoditi Fina, umjesto Porezne uprave.

Nova pravila za predlaganje propisa

Od početka 2012. nova pravila vrijede i za predlaganje propisa kako ih definira Zakon o procjeni učinaka propisa.

Tom se procjenom analiziraju pozitivni i negativni učinci propisa, osobito na gospodarstvo, uključujući i financijske učinke, na područje socijalne skrbi, zaštite okoliša, a predviđa i veće sudjelovanje javnosti.

Zakonska je novina i donošenje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti, a taj plan Vlada treba donijeti u zadnjem kvartalu tekuće godine za sljedeću godinu.

S početkom Nove godine stranci će hrvatsko državljanstvo moći steći ako u Hrvatskoj naprekidno borave osam, a ne više pet godina.

Stranac može primiti hrvatsko državljanstvo nakon osam godina

Na snagu, naime, stupaju izmijenjene odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu, po kojima stranac prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo ako živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku.

Uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, traži se i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja.

Osobama koje su rođene na teritoriju Hrvatske, a ranije su zatražile otpust iz hrvatskog državljanstva i uzele drugo, ponovno dobivanje hrvatskog državljanstva vezuje se uz prestanak stranog.

U Zakon je unijeta i odredba prema kojoj osobe koje su na dan 8. listopada 1991. imale prebivalište u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka.

Na snagu s 1. siječnja 2012. stupa i novi, s direktivama EU usklađen Zakon o strancima kojim se ubrzava postupak odobravanja boravka i rada stranaca u Hrvatskoj.

Novine u viznom režimu

Zakonske su novine pritom posebno vezane uz vizni režim, pa se primjerice ukida mogućnost izdavanja vize na zajedničku putnu ispravu, propisuje da osobe koje su upisane kao sukorisnici u putnu ispravu podnose zasebni zahtjev te se utvrđuju minimalni uvjeti kako bi zahtjev za izdavanje vize bio zaprimljen.

Propisuje se mogućnost da vize za Hrvatsku izdaju i diplomatske misije ili konzularni uredi drugih država s kojima je Hrvatska sklopila dvostrani ugovor o zastupanju, kao i da u postupku izdavanja viza sudjeluje komercijalni posrednik ili vanjski pružatelj usluga.

Novina u području viza je i uvođenje instituta žalbe na odluku o odbijanju vize koja se dostavlja strancu u pisanom obliku na propisanom obrascu, a o žalbi odlučuje povjerenstvo pri Ministarstvu vanjskih poslova.

Novi zakon uvodi i izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad unutar i izvan godišnje kvote, koju će izdavati policijska uprava ili postaja.

Zabranjena javna rasvjeta koja raspršuje svjetlost iznad horizonta

S prvim danom Nove godine na snagu će stupiti i Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a kojim se uz ostalo zabranjuje korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta u postotcima većim od propisanih graničnih vrijednosti.

Također je njime zabranjeno, postavljanje svjetiljki koje izvana rasvjetljavaju zaštićeni prostor više od dopuštenih vrijednosti, kao i rasvjetljavanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda te rasvjetljavanje oglasnih površina uz prometnice nenaseljenih područja.

Zakon o rokovima plaćanja novčanih obveza

Na snagu s 1. siječnja stupa Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza koji definira da je u ugovorima između poduzetnika rok plaćanja do 60 dana, uz mogućnosti iznimke i dulje od toga, ali to produljenje ne smije prouzročiti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika.

Za plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava (državna tijela, tijela lokalnih jedinica, pravne osobe osnovane za određene svrhe, kao npr. komunalna poduzeća i dr.) rok je 30 dana, a iznimno može biti do 60 dana, ali se mora osigurati poštovanje načela ravnopravnosti.

Dužnicima koji u zakonskim rokovima ne ispune svoju novčanu obvezu prijete novčane kazne i to u rasponu od 10 tisuća do milijun kuna za dužnika, a za odgovorne osobe u njima od tisuću do 50 tisuća kuna.

Nova pravila za javnu nabavu

Novih pravila poduzetnici se od početka 2012. moraju pridržavati kada je riječ o javnoj nabavi, a novi Zakon, kroz 188 članaka i nekoliko dodataka, detaljno regulira to područje i propisuje i tijek provedbe postupaka javne nabave (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak, natjecateljski dijalog, natječaj) i okvirnih sporazuma i elektroničkih dražbi.

Zakon previđa dvije osnovne kategorije obveznika - javne naručitelje i sektorske naručitelje, te utvrđuje dva vrijednosna praga za postupke javne nabave - nabava velike vrijednosti je ona čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova (što će Vlada propisati uredbom o objavama javne nabave), a male vrijednosti nabava čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova.

Niz je novina koje Zakon predviđa, uz ostalo, detaljno regulira objavu natječaja i natječajne dokumentacije na internet stranicama naručitelja, kao i obvezu da sačine i na internet stranicama objave plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu, kao i sve izmjene i dopune tog plana.

Zakon o javnoj nabavi ne treba se primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70 tisuća kuna, no zakonska je odredba da se za nabave vrijednosti od 20 do 70 tisuća kuna podaci o predmetu nabave i procijenjene vrijednosti unose u plan nabave.

Telekom operateri ne plaćaju naknadu od govornih usluga

Telekom operateri od početka godine više ne moraju plaćati naknadu od 6 posto na prihod ostvaren od govornih usluga, tekstualnih i usluga prijenosa slike, govora i zvuka.

Ta je naknada uvedena u kolovozu 2009. kao jedna od antirecesijskih mjera, no s 1. siječnja 2012. na snagu stupa Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.