Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a.
Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primjene nove ESA2010 metodologije.
Najveći uteg na proračunski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, jer se po statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.
Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna.
Reklasifikacija dviju financijskih institucija – HBOR-a i DAB-a – pozitivno je pak utjecala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u visini od 4,4 posto BDP-a.
Primarni deficit opće države iznosio je u 2014. 7,36 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. Iznosio 6,17 milijardi ili 1,9 posto BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a.
Ministar financija Boris Lalovac ranije u travnju najavio je da bi, umjesto prvotno objavljenih 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao iznositi između 16 i 18 milijardi kuna. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
