Croatian Makers: Među prvima u svijetu masovno uvodimo micro:bit u škole (Dnevnik.hr)
Croatian Makers: Među prvima u svijetu masovno uvodimo micro:bit u škole (Dnevnik.hr)

Croatian Makersi su crowfundingom u tri i pol dana prikupili su 180.000 američkih dolara kako bi uveli micro:bit tehnologiju u škole. Zanimljivo je da su im donirali i SDP i HDZ kroz stranačke donacije iako su bili, odnosno jesu na vlasti i kroz reformu obrazovanja imaju priliku napraviti ono što danas rade privatne donacije.


Croatian Makers su u utorak pokrenuli crowdfunding kampanju kako bi uveli BBC micro:bit tehnologiju u hrvatske škole. Cilj je bio prikupiti 60.000 američkih dolara kako bi 360 osnovnih škola i ustanova u Croatian Makers ligi opskrbili BBC micro:bit računalima. U manje od 24 sata kampanje ovaj cilj je premašen, izvijestili su na svojoj stranici.

''Sada idemo dalje s još većim i ambicioznijim ciljem: 150.000 USD kako bi još više osnovnih škola i drugih ustanova u Hrvatskoj donirali BBC micro:bit opremu''.

''To je samo nastavak naših aktivnosti i povećanje platforme prihvaćanja onoga što radimo kroz Croatian Makers ligu kojoj smo donirali već 1800 robota u 360 škola i drugih ustanova i uključili 8000 djece. Uspjeli smo dobiti zastupstvo za micro:bit, proizvod koji je napravio BBC s partnerima Microsoft, Samung i nekim drugima. To je mini kompjuter kojeg može imati svako dijete u osnovnoj školi i s njime se uključiti u STEM aktivnosti. Trenutno se dijeli djeci u Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, a nekoliko naprednijih zemalja testira ideje oko toga. Mi možemo biti među prvima u svijetu koji možemo masovno uvesti micro:bit oko kojega je vrlo bogat edukacijski sustav'', kazao je Nenad Bakić, hrvatski investitor i pokretač Croatian Makersa.

Objašnjava da su u tri i pol dana prikupili 180.000 dolara uz euforičnu podršku javnosti. ''Naručili smo 10.000 micro:biteova s kojim ćemo napraviti pilot program distribucije najsuvremenije STEM edukacije u hrvatske škole'', kazao je Bakić.

U donacijama su sudjelovale i dvije najveće hrvatske stranke SDP i HDZ, obje s najvišim ponuđenim iznosom za donaciju. ''Naše dvije vodeće stranke su u kratkom vremenu, petnaestak minuta jedna iza druge donirale velike iznose, po 1.500 dolara'', rekao je Bakić.

Najplaćenija zanimanja današnjice

A čemu ovakva akcija Croatian Makersa? ICT industriji godišnje nedostaje 1000 programera, a ostalih inženjera još više, stoga je važno u obrazovni sustav snažnije uključiti učenje STEM znanosti.

''Reforma školstva traje jako dugo'', rekao je Bakić. ''Mi nemamo vremena čekati, jer mislimo da svako dijete treba imati priliku danas, a tehnologije se sažimlju toliko brzo da zapravo onaj tko nije pismen u smislu 21. stoljeća, postaje nefunkcionalan. Želimo da svako dijete bude ravnopravan sudionik europskog i svjetskog društva i gospodarstva. Ključne kompetencije danas su STEM područja. U tim zanimanjima su najplaćenija zanimanja danas i najviše ih je. Međutim, znanja i kompetencije iz STEM područja ulaze i u sva druga zanimanja'', pojasnio je Bakić.

Croatian Makers liga do sada je uključila više od 360 osnovnih škola i ustanova, podijelili 1800 robota te uključili više od 8000 djece. U ovoj kampanji planiraju svim školama i ustanovama u projektu pribaviti 3600 BBC micro:bit-ova i dodatnih 1400 novim ustanovama koje bi uključili u ovu akciju.

Projekt Croatian Makersa isprva su u ministarstvu obrazovanja odbili, a onda ih pozvali na sastanak da izlože svoju ideju. ''Mislim da je neki činovničić u ministarstvu pomislio da mi konkuriramo ministarstvu na način da pokazujemo što je moguće napraviti s vrlo malo sredstava i odlučio nas gurnuti u ladicu. Međutim mi smo prejaki i ne mogu nas time obeshrabriti. Srećom, ministar je prepoznalo grešku koju su napravili njegovi suradnici, ponudio je da se nađemo na sastanku u ponedjeljak kako bismo raspravili zajedničku suradnju'', ispričao je Bakić.

Iako govorimo o iznimnoj važnosti ulaganja u STEM obrazovanje, Bakić kaže da Hrvatska trenutačno nije u situaciji da joj je to egzistencijalno pitanje, ali ako želimo vrhunski obrazovanu djecu koja će konkurirati svojim kolegama na svjetskoj razini, bolje nam je da se prihvatimo posla. IT sektor svake godine raste u dvoznamenkastim znamenkama, a i izvoz te industrije također raste toliko.

''Ništa nije nužno, Hrvati nisu gladni, ne umiru od bolesti iz 19. stoljeća. Mi možemo još dugo ovako. Imamo sjajnu poziciju u turizmu, država može pokupiti puno poreza, plaćati interesnim skupinama i mi ćemo se kotrljati na neki način. Međutim, jesmo li zadovoljni time da su nas sada po kupovnoj moći prestigle i najsiromašnije zemlje Europe, a to su Bugarska i Rumunjska koje prije nismo čak ni razmatrali kao konkurenciju. Pitanje je želimo li nešto bolje. Ako želimo nešto bolje, ono što nudi hrvatsko školstvo je tragično, jer usprkos ubacivanju sve većih resursa - nije istina da u školstvu nema novca. U školstvu ima jako puno novca, ali učinak je vrlo loš i to pokazuju rezultati najmjerodavnijih istraživanja u usporedbi svjetskih školskih sustava, gdje mi taborimo na nevjerojatno niskom mjestu stalno, bez ikakvog pomaka'', rekao je Bakić.

''Hakiramo sustav''

Stoga su, kako kaže ''hakirali sustav'' odozdo. ''Smatramo da pristup promjeni odozgo prema dolje nije moguć i mi zapravo hakiramo sustav. Idemo od osnova, od zainteresiranih ljudi. Institucionaliziramo se. Imamo podršku ravnatelja u školama i pokroviteljstvo Predsjednice Republike'', rekao je.

Njegova motivacija za poboljšanje hrvatskog školskog sustava, pa makar i kroz mala vrata leži u onome što svatko od nas želi za sebe – dobar život u vlastitoj domovini.

''Mene zanima živjeti dobro u ovoj zemlji, živjeti u okružju dobre volje, napretka, optimizma. Tako da sebe sad nazivam kulturološkim poduzetnikom. To znači da me zanima utjecati na kulturu u širem smislu, a to nije samo kazalište i kino, nego i naši stavovi, naše vrijednosti, a iz njih se kristaliziraju naše institucije. Kakav je naš Sabor, to je dokaz naše kulture kao naroda. Mene zanima biti kulturološki poduzetnik koji pokušava unijeti pozitivu, optimizam i pozitivnu promjenu suvremenosti u Hrvatskoj'', zaključuje Bakić.

''Danas su vještine puno bitnije od znanja, do znanja je lako doći ako do njega znaš doći, a ne ako si naučio napamet.''