456008
456008
456008
456008
456008

U RALJAMA PDV-a "Ne mogu dizati kredit da bih plaćala režije"

  • , 05.11.2016., 07:28
  • Autor:
  • komentara

Nakon što smo prije desetak dana u Dnevniku Nove TV progovorili o problemu s kojim se susreću dadilje, počeli su stizati i prijedlozi rješenja.

 
 
 
 
 
Problem dadilja (Video: Dnevnik Nove TV)
Problem dadilja (Video: Dnevnik Nove TV)

Ljiljana Ferdelja je dadilja koja svakodnevno istodobno čuva dvanaestero djece, što je zakonski maksimum. Ako će morati plaćati PDV neće moći zadržati obrt i djeca će ostati na cjedilu. "Intezivno razmišljam što dalje i najvjerojatnije ako to tako ostane morat ću zatvorit. Ne mogu se stavljat u poziciju da dižem kredit da bih plaćala režije", kaže Ferdelja.

Dadilje koje imaju godišnji prihod veći od 230 tisuća kuna kao i svi ostali obrtnici postaju obveznici PDV-a. Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će se granica podići na 300 tisuća kuna, no prema izračunu dadilje, to nije dovoljno.

Teta Ljilja s popunjenim kapacitetom i ekonomskom cijenom od 2000 kuna mjesečno, na godinu bi bez i jednog troška bilježila prihod i veći od 300 tisuća kuna. "Nitko tko se bavi s djecom na bilo koji način, nigdje u svijetu ne plaća porez, PDV", kaže Ferdelja.

Dadilje još čekaju razgovor s ministrom financija. Nakon našeg priloga s pripremom rješenja kroz izmjenu zakona o PDV-u uključila se Milanka Opačić, bivša ministrica socijane politike, u čijem su mandatu dadilje i postale posebno zanimanje. "Skrbe se možda i na fleksibilniji način od vrtića, one rade i drugu smjenu, dok vrtići to ne rade. Mislim da ih definitivno Zakon o PDV-u treba osloboditi poreza i u tom smislu mislim da ćemo mi ići s jednom inicijativnom prema Vladi RH", kaže Opačić.

Pomoć najavljuje i Mostov saborski zastupnik Miro Bulj koji se sastao s dadiljama i upoznao se s njihovim problemom. "Problem je ogorman za ovu bitnu djelatnost i nesporazumi koji su između ministarstava i između djelatnosti skrbi o djeci što je vrlo bitno danas kada se svi pozivamo na Ministarstvo demografije", kaže Bulj.

Maksimalan broj djece koje dadilje mogu čuvati u jednoj smjeni je 12. Zbog toga smatraju da ne ulaze u gospodarsku djelatnost već da spadaju u kategoriju društvene skrbi o djeci.

"Ne možemo se cjenkati ovaj put, niti želimo, zaista tražimo ovaj put da nas se stavi u djelatnost o društvenoj skrbi o djeci gdje mi i spadamo", kaže Vesnica Rašić, predsjednica Hrvatske udruge dadilja.

Djelatnost dadilja najviše se traži u sredinama gdje vrtići nemaju dovoljno kapaciteta. Najveća razlika između njih i vrtića je ta što rade u smjenama i na raspolaganju su roditeljima i nakon službenog radnog vremena vrtića.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se