'Velika koalicija, koja se možda sprema, je samo zato da se zaustave promjene'

Vi se niste bavili PDV-om, za razliku od drugih političkih opcija, ali ste platnim razredima povećavati plaće. Za koliko broj radnika bi se povećale plaće i koji je iznos u pitanju?

Pročitajte i ovo Zaštita obitelji Most predstavio listu za europske izbore: "EU ponovno mora prigrliti vrijednosti utemeljene na kršćanskoj baštini" Ograničavanje prava Petrov najavio referendum o manjincima, napao Tomaševića, a DP-u poručio: "Ako nakon ovoga nastave s pregovorima…"

Ono što smo odlučili napraviti, budući da je PDV jedan od glavnih stupova unutar proračuna, i igrat se u ovom trenutku s PDV-om, bez janog makroekonomskog modela, analize, mislim da je smiješno. Htjeli smo smanjiti porez na dobit, olakšati i rad i kapital, odnosno kod radnika povećati neoporezivi dio plaće. Ali i taj dio postupno kroz četiri godine po 100 kuna. Ono što bi se istrpilo na kraju su oko 3,5 milijuna kuna deficita unutar proračuna, ali u trenutku kada bi povećali ovaj dio, što se tiče kapitala i kroz druge mjere koje bi išle unutar programa, taj dio bi se vratio.

Želite reći da bi tri milijarde ostale radnicima?

Tako je. Za tri milijarde bi se na kraju povećale plaće radnicima kroz ove mjere povećanja od 100 kuna svake četiri godine. S druge strane, pomogli bi također pojačavanje investicija iz razloga što bi smanjili porez na dobit. Smanjili bi ga s 20 na 17 posto i time bi olakšali poduzetnicima da više ulažu. Na takav bi se način na kraju povećala osobna potrošnja, što bi kroz povećanje izvoza, smanjenju uvoza, na kraju donijelo do 4 milijarde kuna plusa. Drugim riječima, kroz godinu dana do godinu i pol izniveliralo bi se, a BDP bi se na kraju povećao.

Stvar koja mnoge zanima je ta ideja da reprogram dugova građana radite tako da otpišete 60% glavnice. Da se pomogne građanima koji su prezaduženi, da država, kao neki most, s odgodom to omogući građanima da se to otplati na neku vrstu rata. Bi li tu ipak postojali neki kriteriji?

Naravno da bi postojali kriteriji. U trenutku kada smo ponudili taj projekt kroz program mi nismo išli u detaljno obrazlaganje i to će stručnjaci koji su napisali taj dio programa i obrazložiti detaljno. Postojali bi kriteriji, naravno. Ono što je bitno, mi bi pomogli građanima i mislim da je to najpravednija solucija, da se pomogne građanima, da im se izađe u susret da oni mogu otplatiti, da im se da dovoljan vremenski rok. Ja ne vjerujem da je većina ljudi koja je danas u dugovima da su došli u te probleme svojom voljom na način da oni ne žele apsolutno ništa platiti. To naravno nisu bili u mogućnosti. Svaki čovjek koji želi poštovanje je voljan platiti, ali trebaju mu se dati uvjeti za to.

Rečenica u vašem programu kaže ovako: Fleksibilnije radno vrijeme, pojednostavljenje procedure prijave i odjave radnika. Tu već mnoge brine da ste za liberalizaciju otpuštanja i zapošljavanja.

Ja to mogu postaviti na sljedeći način: imaju li danas pravo poduzetnici zaposliti osobu na četiri sata radnog vremena? Imaju li mogućnost dati ljudima posao na tjedan, dva ili tri dana. Imaju li mogućnost, isto tako, poduzetnici zaposliti na takav način, a da ne otpuštaju druge?

Dakle vi jeste za neki svojevrsni oblik liberalizacije zapošljavanja i otpuštanja?

Naravno. Ali isto tako uz sva prava radnicima. Ja mogu slobodno reći, pred cijelom javnošću, ja nisam za to da danas službenici u javnoj službi imaju prava kakva imaju. Ja znam da bi oni trebali biti zaštićeni kako se ne bi događale političke smjene svake 4 godine, i to podržavam, ali u ovom trenutku svi mi smo taoci većine tih javnih službi. Naravno, ja ih ne želim kriminalizirati na bilo kakav način, generalizirati problem. Ima krasnih ljudi koji zaista rade, ali s druge strane isti taj zakon dao je mogućnost ljudima da baš i ne moraju raditi u državnim službama ukoliko ne žele, a vrlo teško je napraviti onakav model zakona o redu kao u privatnom sektoru. Treba se izbalansirati, treba se zaštititi radnika. Ali isto tako dati poslodavcima mogućnost da mogu uvesti nove radnike, da mogu zapošljavati.

Ali lakše i otpustiti.

Među ostalim i lakše otpustiti, ali neradnike. Ja ne želim generalizirati. Ja želim postaviti jedno drugo pitanje: zašto se ne bi moglo omogućiti poduzetnicima da oni, ne kroz povećanje minimalca koji ih zapravo zagušuje, nego kroz smanjenje poreza na dobit, imaju mogućnost zaposliti više radnika, zašto im ne dati fleksibilno radno vrijeme? Mislim da bi svaka majka, koja rodi dijete, nakon pola godine ili godine dana, ukoliko je u mogućnosti, s obzirom na ovakvu socijalnu situaciju u Hrvatskoj, htjela se vratiti na posao. Rijetke su one koje će htjeti ostati kućama.

Idemo na dane nakon izbora. Vi kažete: tražit ćemo čvrsta jamstva. Što to znači? U politici nema čvrstih jamstava. Vi ste potpisali kod javnog bilježnika, tu ste se opekli, no imali ste vrlo čvrste potpisane dogovore i s jednom i drugom opcijom. Kakva su to čvrsta jamstva?

Što se tiče javnog bilježnika, to ću zamoliti da se taj dio pročita još jednom i da se vidi da taj dio nisam prekršio. Čak i da jesam to ne znači da jedna stvar može obilježiti 20 godina njihovog načina upravljanja sustavom. I SDP-a i HDZ-a. Što se tiče čvrstih jamstava, meni su čvrsta jamstva kad oni izađu pred cijelu javnost i kažu 'da, s ova tri ili četiri papira se mi slažemo, jer neće to trajati sedam tjedana'. Mi smo samo pokazali građanima prošli put da će se oni sa svime složiti. Mi smo razbistrili taj program. Uostalom, oni su taj program prihvatili. Vi danas uopće nemate program, barem ga na stranicama HDZ-a nisam vidio, osim biografije. Dakle, čvrsta jamstva su kad oni izađu pred birače i kažu: 'da, to je to', a ukoliko slučajno sa programom, sa jasnim rokovima mi to ne napravimo, mi smo spremni na apsolutno sve. Na razlaz Vlade, na referendum, na sve.

Zašto plašite ljude velikom koalicijom? Pa vi ste prvi htjeli veliku tripartitnu koaliciju kad ste prvi puta okupili Karamarka, Milanovića, Vas na zajedničkom sastanku.

Da, ali mi smo htjeli tripartitnu vladu iz potpuno suprotnih razloga.

A sad plašite ljude koalicijom koju i jedni i drugi odbijaju.

Mi smo htjeli tripartitnu vladu iz razloga što smo htjeli da ona pokrene promjene, zbog toga što smo htjeli konsenzus za ključna pitanja, dugoročna u strategiji Republike Hrvatske. Velika koalicija, koja se možda sprema radi samo za razlog da se zaustavi te promjene, da se zaštiti sustav kojeg su napravili i HDZ i SDP, zajedno, za njihove interese.

A zadnjih 6 mjeseci ste vi zajedno s HDZ-om na vlasti, gospodine Petrov, da vas informiram i HDZ je pokrenuo postupak opoziva premijera Oreškovića.

Točno. Mi smo bili jamac stabilnosti. Vlada je do zadnjeg trenutka i bili s njim točno u Saboru, do zadnjega trenutka. I to je ono što smo govorili 6 mjeseci.

Vi nećete da Andrej Plenković bude premijer, vi nećete da Zoran Milanović bude premijer, tko ste vi da prozivate ili postavljate te uvjete. Te ljude je netko birao unutar stranke po načelu jedan član, jedan glas da budu predsjednici. Tko je vas birao da možete postavljati uvjete i govoriti: ja ću biti premijer?

Mene su birali ljudi unutar Mosta, isto kao što su birali gospodina Plenkovića unutar HDZ-a i gospodina Milanovića unutar SDP-a.

Složit ćete se da su u HDZ-u i SDP-u bili malo demokratičniji izbori.

Vi vjerojatno ne znate kakav je sistem unutar Mosta.

Nažalost ne znamo.

Tako je. Upoznat ćete se s načinom krajem godine, budući da su u studenome izbori unutar Mosta. Što se tiče Mosta, odnosa prema HDZ-u i SDP-u, oni ne moraju prihvatiti naš uvjet. Oni mogu ići skupa, pa neka biraju hoće li to biti gospodin Plenković ili gospodin Milanović. Oni ne moraju poslušati. Zbog čega bi mi morali prihvatiti njihov uvjet? Zbog čega oni imaju pravo postaviti ultimatum da oni moraju biti?

Ako su dva ili tri puta jači, zašto bi oni prepustili dužnost premijera vama?

Iz razloga što su 20 godina obećavali građanima da će napraviti promjene, a nisu apsolutno ništa napravili.

A što ste vi u 6 mjeseci napravili s HDZ-om? Obećavali ste reforme, reforme i reforme.

Ako pogledate u zadnjih 6 mjeseci napravili smo više nego SDP u zadnje 4 godine. Most, odnosno ministri izi kvote Mosta napravili su više. Ja govorim o Mostu. Nemojte izjednačavati Most i HDZ . U nekom trenutku kažete zajednička vlada u nekom trenutku kažete HDZ, pa Most. Ja govorim o Mostu. Sada su parlamentarni izbori, HDZ se natječe, SDP se natječe, Most se natječe. Ministri iz kvote Mosta u zadnjih 6 mjeseci napravili su i pripremili više prijedloga zakona nego SDP u zadnje 4 godine.

Vi ste spremni razgovarati, s jednom ili drugom opcijom, jedino pod uvjetom da ste vi premijer?

Ja sam već nekoliko puta spomenuo da mi nećemo uvjetovati foteljama. Mi smo isto tako odustali, ako je ikada bila realna ponuda, racionalna i ozbiljna ponuda, od mjesta premijera za prošle izbore. Iz razloga jer nama fotelje nisu bitne.

Ispada da ste postavili uvjet da ne može biti Plenković, ne može biti Milanović, da možete biti samo vi.

Ne, ja nisam rekao da ne mogu biti druge osobe. Druge osobe mogu biti. Ja mogu dati vrlo jasna objašnjenja zbog čega ne može biti niti gospodin Plenković niti gospodin Milanović.

Oni, kao i vi, vode dvije političke opcije i izabrani su na demokratskim izborima. I jedan i drugi su rekli da će oni, ako budu relativni pobjednici, biti premijeri te u slučaju da im se želite pridružiti da ste dobro došli.

Odlično. Super, neka budu, ako mogu biti.

Što ako ovisi o vama ili izbori ili bilo kakva nova vlada?

Oni neće biti. Ako bude do mene onda oni neće biti. Jasno je da se neke stvari mogu promijeniti, ali ono što za nas nije prihvatljivo, nije prihvatljiv gospodin Plenković iz više razloga i to nije samo zbog gospodina Plenkovića, nego zbog svih grupacija unutar HDZ-a koje su ostale, koje su na kraju srušile vladu i svih političkih unutrašnjih lobija i kompletnog sustava kojeg su postavili zadnjih 20 godina.

Nisu vam prihvatljivi niti Plenković niti Milanović, no netko drugi iz HDZ-a ili SDP-a bi mogao?

Da.

Dobro ste iskadrovirali u HDZ-u i SDP-u...

Mi ne kadroviramo u HDZ-u ili u SDP-u, oni imaju mogućnost ponuditi svoje kandidate, a ukoliko nude sami sebe mi nećemo prihvatiti, o čemu je problem?
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr