Nakon što je Mađarska kaznila banke dodatnim porezima i zakonima zahtjevajući konverziju stambenih kredita u švicarskim francima u domaću valutu, a poljski predsjednik poduzeo slične mjere, Hrvatska je posljednja koja se uhvatila u koštac s ovim problemom u regiji.
Pročitajte i ovo
Okrivljujući 'grozne' banke za namjerno opstruiranje aukcije duga, ministar financija Boris Lalovac ovaj je mjesec zaprijetio neviđenim mjerama ako one ponovno ne započnu s kupovinom obveznica, piše Bloomberg.
Premijer Zoran Milanović, ususret parlamentarnim izborima koji će se održati 8. studenog, kaska u anketama za opozicijom koja je dominirala od neovisnosti Hrvatske. Ali, u okvirima reakcije investitora, postoji razlika.
'Da je Hrvatska prije desetak godina bila u EU, slučaj 'švicarac' ne bi se dogodio'
'To je negativno za banke, ali dobro za ekonomiju na duge staze', kaže Dmitri Barinov, financijski menadžer koji nadzire više od 2,6 milijarde dolara u frankfurtskom Union Investment Privatfonds GmbH. Barinov nastavlja s izdašnim ulaganjem u hrvatski dug.
Kao razlog za to navodi da potezi Vlade stvaraju klimu u kojoj će nacionalna ekonomija biti otpornija na kretanja vanjskih valuta. 'To uklanja ranjivost', smatra Barinov.
Dok su hrvatske euro-obveznice od 2. listopada, u dva tjedna bile najveće gubitnice na području istočne EU, u posljednje se vrijeme oporavljaju s ostatkom obveznica zemalja u razvoju na koje utječe odluka američke središnje banke da odgodi podizanje stopa.
Hrvatske obveznice koje na naplatu stižu u 2024. godini u ponedjeljak su kotirale lošije od mađarskih, no investitori sugeriraju da bi situacija trebala biti obrnuta i značajno povoljnija po Hrvatsku.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
