Vlastiti kapital, odnosno samofinanciranje hrvatskih poduzeća u prosjeku je oko 40 posto. Kod malih i srednjih to je još manje. Ostatak su – krediti. Koliko je to loše razotkrilo se u krizi kada se pokazalo da poduzećima kronično nedostaje kapitala. Kako su inozemni izvori presušili problem se rješavao otpuštanjima i promjenom u strukturi financiranja.
"Prije svega preferirajući povećanu likvidnost, smanjujući realne dijelove kapitala, i zatvarajući svoje bilance, iskazujući svoje financijske rezultate, na bazi iskazivanja veće vrijednosti aktive nego što ona objektivno je", pojašnjava Željko Rohatinski, bivši guverner HNB-a.
I to ponajviše u procjeni vrijednosti zemljišta i građevinskih objekata. Disproporcija između novčanih tokova i vrijednosti iskazanih u bilanci otkrila je iluziju – da su poduzeća solventna i da mogu izvršavati svoje obveze. Agrokor je pokazao da iluzija nije dovijeka održiva.
"Ako vi morate prodati zemljište i građevinski objekt da bi financirali kratkoročne obveze, cijena koju možete postići na tržištu je daleko manja od one koju imate u svojim knjigama", ističe Rohatinski.
Doduše, poduzeća nemaju previše manevarskoga prostora. S jedne strane banke plivaju u novcu, ali on se ne pretvara u kredite, jer se banke još uvijek koprcaju u nenaplativim kreditima. S druge strane, u situaciji kada je oko 60 posto kapitala posuđeno, i sama se poduzeća razdužuju. Situacija u kojoj će se napuhana vrijednost nekretnina otkriti nije nimalo fiktivna.
Balon koji postoji od početka krize nije još ispuhan
"Dokle poduzeće ne dođe u situaciju, bilo u okviru redovnog poslovanja bilo u slučaju stečaja ili nekog drugog oblika prekida poslovanja, da mora svoja dugovanja izvršavati prodajom imovine čija vrijednost je daleko veća u knjigama nego na tržištu", kaže bivši guverner.
U tom se trenutku potencijalni problem pretvara u stvarni. Balon zapravo postoji od početka krize i nije ispuhan. A nije ispuhan zato što vlast nikada nije shvatila koliko je stvar ozbiljna. Problem manjka kapitala u poduzećima nije samo problem banaka i HNB-a, neće ga riješiti samo tržište i stoga traži zajedničku akciju monetarne i fiskalne politike.
"S jedne strane kroz utjecaj na likvidnost ukupne ekonomije, s druge strane kroz utjecaj na usmjeravanje te likvidnosti u djelatnosti za koje postoji suglasnost da mogu dati najveće multiplikativne učinke i da mogu biti nosioci budućeg razvoja", navodi Željko Rohatinski.
Bez koordinirane akcije, poduzeća koja imaju problem s likvidnošću rješavaju ga na Agrokorov način – neplaćanjem svojih obveza. Prilično je jasno na čijim će leđima završiti cijela priča.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.
