Lider oporbe Davor Bernardić pisao je Boži Petrovu o proračunu za 2017. kojeg je Vlada jučer sa sjednice uputila u Sabor. Bernardić je od predsjednika Hrvatskog sabora zatražio razmatranje SDP-ovog prijedloga o povećanju minimalne plaće za 286 kuna od sljedeće godine.
Pročitajte i ovo
Rebalans proračuna
Bauk traži izradu aplikacije o ostavci, Miletić odštetu za nuspojave cijepljenja: Pogledajte za što sve zastupnici traže novac
SDP nezadovoljan
Primorac se pohvalio u Saboru: "Plenković i ja smo još jači od pilota iz Top Guna"
Također se, između ostalog, osvrnuo i na daljnju, kako piše, centralizaciju države kompenzacijom gubitka dijela prihoda od poreza, sa 1,33 milijarde kuna iz nacionalnog proračuna.
Bernardićevo pismo prenosimo u cijelosti:
''Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Petrov,
obraćam Vam se ovim otvorenim pismom kako bih Vas u susret saborskoj raspravi o proračunu Republike Hrvatske za iduću godinu podsjetio na Vaše riječi sa konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora. Tada ste rekli da će sabornica postati centralno mjesto vođenja politike.
Država će prema prijedlogu proračuna ove godine potrošiti 4,8 milijardi kuna više nego lani. Vlada je odlučila minimalnu plaću koja iznosi oko 2.500 kuna podići uredbom za 156 kuna. Smatram kako je nužno razmotriti prijedlog SDP-a u kojem tražimo povećanje minimalne plaće za 286 kuna od 1.siječnja iduće godine, a od 2018. za dodatnih 309 kuna, te da je važno zakonski trajno riješiti problem minimalne plaće. To je minimum pravednosti prema 50.000 ljudi u Hrvatskoj koji rade za minimalac u trenutku, u kojem porezna reforma Vlade, onima koji imaju plaću od 15 tisuća kuna donosi povišicu od oko tisuću kuna. Slažem se s Vama da plaće državnih dužnosnika ne bi smjele rasti zbog porezne reforme. Kako ćemo nakon toga pogledati u lice ljudima koji rade za minimalac? Pozivam Vas da ovu nepravdu ispravimo zajedno.
Vjerujem da uspješnija budućnost Hrvatske leži u stvarnim reformama. Jedna od njih je reforma lokalne i regionalne samouprave s ciljem decentralizacije i financijske decentralizacije Hrvatske. Zbog porezne reforme kojom će lokalne jedinice izgubiti dio prihoda od poreza država će im kompenzirati taj gubitak sa 1,33 milijarde kuna iz nacionalnog proračuna. To je daljnja centralizacija Hrvatske koja će kvalitetu života građana u cijeloj zemlji učiniti još ovisnijom o odlukama koje se donose u Vladi.
Iz prijedloga proračuna za iduću godinu nije jasno na koji način će država poštovati Sporazum sa sindikatima javnih službi o povećanju plaća, međutim jasno je da se dug zdravstvenog sustava povećava. Jasno je da će se Hrvatska zadužiti za dodatnih 25,4 milijarde kuna, no nije jasno što će država prodavati da bi namaknula 1,4 milijarde kuna prihoda od privatizacije. Podsjećam Vas da Hrvatska nema jasnu viziju svojeg razvoja niti hrabrosti za konkretne reforme koje bi zahvatile upravljanje državnom imovinom i pokretanje mrtvog kapitala za dugoročnu dobrobit društva. Podsjećam Vas na posljednje rezultate PISA testa prema kojem su hrvatska djeca po znanju i dalje na začelju liste. Reforma obrazovanja naš je nacionalni prioritet. Socijaldemokratska partija Hrvatske ima ambiciozan cilj kreiranja strategije razvoja Hrvatske s naprednim i modernim vizijama izgradnje države i društva do 2050. Kao predsjednik SDP-a, najveće oporbene parlamentarne stranke, pozivam Vas da razgovaramo o tome u kakvoj Hrvatskoj želimo živjeti za 35 godina.
Počnimo od usvajanja SDP-ovog prijedloga o minimalnoj plaći i zaustavljanja rasta plaća državnih dužnosnika. Nastavimo s reformom regionalne i lokalne samouprave. Pozivam Vas da predsjedate skupinom koja bi konsenzusom postigla dogovor oko takve rasprave zasnovane na stručnim analizama kako bi naši građani bolje živjeli u svojim općinama i gradovima.
Vjerujem da i s Vaše strane postoji iskrena želja za reformama u Hrvatskoj i da možemo naći način njihova ostvarenja. SDP je uvijek otvoren za razgovor'', napisao je Bernardić.
Podsjetimo, Vlada je uputila u Sabor prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu kojim se predviđaju proračunski prihodi na razini od 121,6 milijarda kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit od 6,8 milijarda kuna ili 1,9 posto BDP-a.
Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine. U odnosu prema smjernicama za izradu proračuna, koje je Vlada prihvatila krajem studenoga, nacrt prijedloga proračuna za 2017. predviđa oko dvije milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.