"Sanacija odlagališta Karepovac nije političko, nego je nadpolitičko pitanje i nadam se da ćemo do kraja proljeća 2015. završiti sve poslove ishođenja građevinske dozvole koja bi omogućila početak sanacijskih radova", rekao je Baldasar u četvrtak na tematskoj sjednici Gradskog vijeća o Karepovcu.
Pročitajte i ovo
Potvrdio je da će se tijekom sanacije na Karepovcu izgraditi pretovarna stanica, u kojoj će se otpad pretovarati u kamione i odvoziti u Centar za gospodarenje otpadom Lećevica, koji će se graditi istodobno sa sanacijom Karepovca.
"Pretovarna stanica na odlagalištu Karepovac bit će površine veće od 5.000 metara, a to znači najveća u Hrvatskoj", rekao je Baldasar, pojasnivši da će to biti veliki zatvoreni hangar kako bi se spriječilo širenje neugodnog mirisa otpada. Po njegovim riječima, Grad je odustao od zamisli da se otpad iz odlagališta Karepovac premijesti na neku drugu lokaciju.
Prijeti li Splitu novčana kazna?!
"To bi bilo opasno za zdravlje ljudi, pošto se u dubinama odlagališta nalazi iznimno otrovni otpad te smo se odlučili za izolaciju odlagališta, to jest njegovo zatrpavanje slojevima zemlje", kazao je Baldasar. Dodao je kako je planirano da se od plinova koji budu nastajali dobiva električna energija.
Koordinator gradske uprave za sanaciju Karepovca Pave Zaninović je izvijestio da na tom odlagalištu postoji više od 30 plinskih bunara koji izvlače plinove iz utrobe odlagališta i šire neugodan miris.
"Na Karepovcu se na površini oko 230.000 metara četvornih odlaže otpad koji stvara oko 300.000 stanovnika, i godišnje se tu doveze oko 120.000 tona otpada", rekao je Zaninović. Dodao je kako je, nakon dugogodišnjeg taloženja otpada, visina odlagališta veća od 60 metara a volumen je oko šest milijuna metara prostornih.
Tomislav Šuta iz županijskog Regionalnog centra za čisti zrak je upozorio kako bi moglo doći do zapreke u povlačenju sredstava iz fondova EU za sanaciju odlagališta ako se žurno ni riješe imovinsko-pravni odnosi. "U tom bi slučaju Grad Split morao preuzeti financiranje sanacije u iznosu koji bi Grad mogao dobiti iz fondova EU", dodao je Šuta.
Marijana Puljak, vijećnica grupe birača koja nosi njeno ime, je rekla da je zatrpavanje odlagališta, odnosno njegova izolacija, što je predložio gradonačelnik, privremeno a ne trajno rješenje. "Ako se problem Karepovca ne riješi trajno, za tridesetak godina imat ćemo bunu i ustanak u Splitu jer će se tada ponovno pojaviti problem tog odlagališta, kojeg bi se sada zatrpalo", ocijenila je.
Puljak je ustvrdila da je novac za sanaciju Karepovca nenamjenski trošila bivša gradska vlast, na čelu s gradonačelnikom Željkom Kerumom, za za izgradnju Zapadne obale. U tom je kontekstu spomenula da je nenamjenski potrošeno 80 milijuna kuna.
Odbacivši te tvrdnje, vijećnik Hrvatske građanske stranke (HGS) i tadašnji zamjenik gradonačelnika Jure Šundov ustvrdio je da su "novci trošeni namjenski", To potvrđuje, kako je rekao, "i sva dokumentacija i ishođene građevinske dozvole za izgradnju Zapadne obale, sve je rađeno transparentno i po zakonu".
Po njegovim riječima, sadašnja gradska vlast će svojim postupcima "najvjerojatnije nenamjenski potrošiti cijeli proračun". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
