Cijene kvadrata u posljednje dvije godine značajno su porasle. Hoće li se taj trend nastaviti, objasnio nam je naš reporter Marko Biočina.
"Bojim se da ćemo se do tog kraja još načekati. Pad transakcija i ukupnog prometa mogući je indikator toga, kad do pada cijena i dođe, to će se prvo vidjeti na cijenama rabljenih nekretnina. Što se novogradnje tiče, pad cijena nije vjerojatan", rekao je Biočina.
Pročitajte i ovo
I dalje se premalo gradi, ali problem je i obnova. Velika količina građevinske operative zaokupljena je obnovom, što povećava cijenu.
"Za to postoje dva razloga. Prvi je taj što i dalje gradi premalo, još uvijek smo daleko ispod brojki koje smo imali tamo 2008/2009. A drugi je što cijena gradnje raste. To se i vidi u statistici cijena zemljišta i gradnje - u godinu dana porasla je za gotovo 150 eura po kvadratu. Glavni generator tog rasta je obnova koja zaokuplja ogromni dio naše građevinske operative i to po vrlo visokim cijenama. To definira cijenu po kojoj bi građevinari gradili u samoj stanogradnji", smatra Biočina.
Veći problem od nezaposlenosti
Dostupnost stanova postala je veći problem od nezaposlenosti. Mladi ljudi, kojima su nekretnine potrebne, do njih teško mogu doći zbog cijena, a u tome veliku ulogu igra i inflacija.
Pročitajte i ovo
"To postaje sve veći i veći problem i priuštivost stanovanja u ovome je trenutku veći ekonomski problem od onih koje smo ranije navikli imati, poput nezaposlenosti. Po svemu sudeći, to će biti dosta važno pitanje u nadolazećoj predizbornoj kampanji.
Vidimo da je oporba već predstavila neke svoje modele, dok vladajući rade na strategiji stambene politike. Ona neće biti gotova do izbora, ali sudeći po svemu bit će predstavljeni njezini detalji i ranije. Istaknuli su kako će pokušati 400.000 praznih stanova staviti u promet", objasnio je Biočina.
Imat će i političke posljedice
Politika vlade, ali i oporbe mogla bi igrati veliku ulogu kod birača. Vlada se odlučila za poticanje gospodarstva mjerama za one najugroženije. To će u konačnici dovesti do vraćanja kapitala državi, no zbog toga stopa inflacije ne može pasti.
Pročitajte i ovo
"U predizborno vrijeme novac nikad nije problem. Vlada, uistinu, posljednjih mjeseci ne štedi. Tu je i inflatorni dodatak za umirovljenike, ukidaju se i neki nameti u gospodarstvu i ciklus mjera se nastavlja. Najveći niz tih dotacija ide prema onima s najnižim primanjem", rekao je naš reporter.
Takva politika mogla bi se negativno odraziti na vladajuće u sljedećim parlamentarnim izborima.
"U pravilu, veći dio tog novca uvijek završi u potrošnji. Kada završi u potrošnji, on se kroz PDV vrati u proračun. To je jedan mehanizam poticajna potrošnje koja je u ovome trenutku glavni motor hrvatske ekonomije. Izvoz nam je u zadnje vrijeme dosta pao i na taj način bilježimo rast.
Pročitajte i ovo
Tu se javlja paradoks, imamo isti mehanizam koji s jedne strane omogućava gospodarski rast i rast plaća, dok s druge strane on je glavni generator inflacije. Isti mehanizam s jedne strane sprječava rast kamatnih stopa, a s druge strane potiče rast cijena nekretnina", smatra Biočina.
Takva ekonomska politika ima svoje dobre i loše strane.
"Trenutni ekonomski model vlade ima i dobre i loše strane, no ono što je problem jest što nisu ravnomjerno raspoređene. To će kod onog biračkog tijela kojemu su ekonomska pitanja važna biti ključna procjena. Koliko koristi, a koliko šteta su oni osobno imali. Ta procjena je individualna i svaki će je birač za sebe donijeti", zaključio je Biočina.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
