Zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, radniku kojem je skraćen radni tjedan, država će kao i do sada isplaćivati razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme.
Nauta Lamjana: Samo dvoje radnika došlo na posao od njih 40
Kako piše Novi list potporu za očuvanje radnih mjesta, mjeru poznatu kao 'neradni petak', u ovom trenutku prima 942 radnika, a ubuduće bi njome moglo biti obuhvaćeno više radnika.
Ukupno je za to osigurano pet milijuna kuna u ovoj godini, dok bi u idućoj godini taj iznos porastao na 10 milijuna kuna. Radni tjedan poslodavac će moći skratiti do 16 sati tjedno, što su dva radna dana, umjesto dosadašnjih osam sati. Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država će kao i do sada isplaćivati razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme.
Taj iznos ne može biti viši od iznosa minimalne plaće koja je trenutno 3.017,16 kuna. Novina je da će se potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su usmjerene direktno na radnika, moći koristiti 12 umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
Također se utvrđuje fleksibilnost u korištenju potpore za neradni petak, pa se tih 12 mjeseci korišenja potpore može 'rasporediti' unutar razdoblja od tri godine. Osim toga, potpora se ne mora koristiti u neprekinutom razdoblju niti u jednakoj visini.
Mjerom obrazovanja i osposobljavanja radnika u razdobljima kada ne rade iz opravdanih razloga, odnosno kada su 'na čekanju', omogućilo bi se poslodavcu da zbog restrukturiranja, promjene u poslovanju ili tehnološkim i poslovnim procesima očuva zaposlenost tako da se radnici obrazuju odnosno osposobe za potrebe njegovog poslovnog procesa.
Kako se predviđa, potporama za skraćivanje radnog tjedna i obrazovanje, odnosno osposobljavanje radnika, očuvat će se barem 2% onih radnih mjesta s kojih su radnici nakon kratkog vremena boravka u nezaposlenosti ostvarili novo zapošljavanje, odnosno oko dvije tisuće radnih mjesta.
Tijekom obrazovanja, odnosno osposobljavanja radnici će ostvarivati pravo na novčanu pomoć u iznosu od 50 posto minimalne neto plaće, odnosno nepunih 1.200 kuna.
Da bi koristio potpore za očuvanje radnih mjesta poslodavac ne smije dugovati poreze i doprinose te treba imati program poslovnog oporavka, kao i utvrđen program za očuvanje radnih mjesta i to sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, odnosno sindikatom.
Sa svrhom pomoći domaćem gospodarstvu Vlada bi trebala donijeti i Akcijski plan podrške izvozu za ovu i narednu godinu. Za provedbu tog plana iz sredstava proračunske zalihe u razdoblju u naredne dvije godine osigurat će se nešto više od milijardu kuna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
