463253
463253
463253
463253
463253

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja upozorava: 10 primjera koji otkrivaju da imate posla s kartelom

  • , 12.01.2017., 08:01
  • Autor:
  • komentara

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izdala je vodič koji bi trebao pomoći svima koji naručuju robu ili usluge putem javne nabave da otkriju i prijave kartel.

 
 
 
 
 
Ilustracija (Foto: Thinkstock)
Ilustracija (Foto: Thinkstock)

Svrha je vodiča naručiteljima javne nabave pomoći u prepoznavanju indicija koje upućuju na moguće kartele, zabranjene dogovore ponuditelja u postupku javnog nadmetanja. Prema podacima iz statističkog izvješća o javnoj nabavi, javni naručitelji u Hrvatskoj javnom nabavom realiziraju poslove u vrijednosti do 15 posto BDP-a.

Tim je važnija učinkovita kontrola postupaka javnih natječaja kako bi se spriječile zloporabe kojima se podižu cijene za naručitelje i time povećava trošak za državni proračun.

Takvi dogovori između ponuditelja, upozoravaju u AZTN-u, ukidaju tržišno natjecanje, a posljedice su više cijene i niža kvaliteta. Stoga prepoznavanje i otkrivanje zabranjenih dogovora u postupcima javnih natječaja predstavlja najužu vezu između javne nabave i učinkovita tržišnog natjecanja. Riječ je o osobito opasnim, često dugotrajnim aktivnostima, koje je, s obzirom na to da imaju mnogo pojavnih oblika, veoma teško prepoznati.

Vodič za naručitelje

1. SUMNJIVO VISOKE CIJENE
Ako su sve ponude ili većina njih znatno više nego u prethodnim natječajima, više od cijena po kojima poduzetnici inače prodaju pojedinu robu ili uslugu ili su više od razumno procijenjenih troškova, moguće je da su se neki ponuđači dogovorili o podnošenju "fiktivne ponude". Takva praksa, poznata i kao "podnošenje očito neprihvatljivih ponuda", može sugerirati da su se ponuđači dogovorili koji će od njih pobijediti na natječaju, a ostali će se pojaviti na natječaju "reda radi", s lošijim ponudama.

2. SUMNJIVA NEDOSLJEDNOST U CIJENAMA
Ponude koje su u nekim natječajima znakovito veće nego u drugima, bez očitog razloga kao što su razlike u troškovima, mogu sugerirati da su ponuđači uključeni u kartel. U tom slučaju ponuđači se, primjerice, mogu dogovoriti tko će pobijediti na natječaju za pojedini proizvod/uslugu naručitelja ili za proizvod/uslugu pojedine skupine proizvoda.

Ilustracija (Foto: Thinkstock)

3. SUMNJIVO VELIKE RAZLIKE U CIJENAMA
Ako su razlike u cijenama između pobjednika na natječaju i drugih ponuđača neuobičajeno velike, to može sugerirati da su se ponuđači iz nekog sektora organizirali u kartel da održe visoke cijene. Pobjednik natječaja može biti poduzetnik koji nije u tom kartelu i zbog toga će njegove cijene biti znatno niže od onih koje su ponudili poduzetnici u kartelu.

4. SUMNJIVA SLIČNOST U CIJENAMA
Ako je nekoliko ponuđača podnijelo ponude s istim ili vrlo sličnim cijenama, to može upućivati na dogovor o podjeli ugovora.

5. SUMNJIVI KOLEKTIVNI BOJKOT JAVNOG NATJEČAJA
Ako na natječaj nije pristigla nijedna ponuda, moguće je da je bojkot koordiniran kako bi se utjecalo na uvjete u ugovoru. To upućuje na mogućnost da su se ponuđači dogovorili da se suzdrže od podnošenja ponuda. Cilj dogovorenoga bojkota može, primjerice, biti podjela tržišta između članova kartela.

Ilustracija (Foto: Thinkstock)

6. SUMNJIVE PODUDARNOSTI
Ako isti ponuđač stalno pobjeđuje na natječajima, moguće je da su se poduzetnici koji posluju na tom tržištu dogovorili o njegovoj podjeli. Stoga treba pomno pratiti podudarnosti kao što je, primjerice, slučaj da uvijek isti poduzetnik na istome zemljopisnom području ili istom naručitelju podnosi najnižu ponudu. Drugi je način na koji poduzetnici dogovaraju zabranjenu podjelu tržišta njihovo izmjenjivanje u podnošenju najniže ponude.

7. SUMNJIVE ZAJEDNIČKE PONUDE
Ako u zajedničkoj ponudi sudjeluje više ponuđača nego što je potrebno za provedbu ugovora, to može upućivati na postojanje zabranjenog sporazuma.

8. SUMNJIVO MALO PONUDA
Sudjelovanje neobjašnjivo malog broja ponuđača na natječaju može upućivati na dogovor o podjeli tržišta. Svrha je takvoga kartela izbjegavanje međusobne konkurencije na, primjerice, nekom zemljopisnom području. U tim slučajevima pojedini se poduzetnici suzdržavaju od sudjelovanja na natječaju za neko područje kako bi točno određeni član kartela dobio ugovor.

Ilustracija (Foto: Thinkstock)

9. SUMNJIVI PODIZVOĐAČKI UGOVORI
Ako pobjednik natječaja ponuđaču koji je na natječaju imao višu ponudu omogući da bude podizvođač ili mu prepusti dio ugovora, to može upućivati na zabranjeni dogovor. U tom slučaju poduzetnici su se možda dogovorili da će pobjednik to konkurentima nadoknaditi angažirajući ih kao podizvođače.

10. SUMNJIVO NEPOTPUNE PONUDE I SUMNJIVI IZRIČAJ
Ako je pobjednička ponuda jedina zadovoljavala sve natječajne uvjete i sadržavala sve tražene podatke, a ostale su bile manje-više nepotpune, to može upućivati na zabranjeni dogovor. U tom slučaju samo se pobjednik potrudio ispuniti sve natječajne uvjete, a namjerni gubitnici izbjegli su taj pristup. Isto tako, ako se u nekoliko različitih ponuda uoče slične neobičnosti u izričaju, to može upućivati na dogovor ponuđača. Stoga svratite pozornost na istovjetan izričaj, iste pogreške u izračunima, istovjetne omotnice u kojima je predana ponuda.

Samo jedan kartel u javnoj nabavi

Inače, AZTN je imao tek jednu prijavu kartela u javnoj nabavi, ali još prije sedam godina. Udruga trgovaca uredskim materijalom i devet hrvatskih tvrtki tada su optuženi da su od 2008. do studenog 2010. godine djelovali kao kartel dogovarajući način formiranja cijene i podjelu kupaca pri prodaji uredskog materijala. AZTN u to vrijeme nije imao mogućnost kažnjavanja, već je slučaj predan prekršajnom sudu.

Zakonskim izmjenama omogućeno je da AZTN izriče kazne, pa je tako u 2015. godini iznos kazni iznosio ukupno 17,5 milijuna kuna, od čega se čak 17,4 milijuna odnosi na zabranjenih horizontalnih sporazuma, odnosno kartele. 

Tri kartela u 2015.

Utvrđeno je tada postojanje tri kartela i to na tržištu igara na sreću, privatne tjelesne zaštite i najma nautičkih vezova. Najviše su kazne, ukupno 9,7 milijuna kuna, platile kladionice (Super sport, Prva sportska kladionica, Germania Sport, Favorit sportska kladionica i Bolus). Nekoliko zaštitarskih tvrtki je zbog kartela kažnjeno s ukupno 5,3 milijuna kuna, a HGK i neke nautičke kompanije kažnjene su s oko 1,5 milijuna kuna. 



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se