Generali Gotovina i Markač osobno su se obratili sucima na kraju ročišta, svaki je na raspolaganju imao 10 minuta, no pričali su znatno kraće.
General Gotovina sudu se obratio na francuskom jeziku:
'Tijekom čitave svoje vojne karijere nastojao sam se ponašati dostojanstveno i časno i uvijek sam činio najbolje što sam mogao kao vojnik i kao časnik da zaštitim civile. Kao časnik ponosan sam na način na koji je provedena operacija Oluja.
Ponosan sam ne samo zato što smo pobijedili, nego zato što je šteta prema civilima i njihovoj imovini bila minimalna.
Kao čovjek dakako duboko žalim zbog svih onih koji su izgubili živote ili su ostali bez domova nakon završetka operacije Oluja. Ne mogu odgovarati što su drugi mogli ili propustili učiniti dok sam se ja borio i vodio operacije u Bosni. Tijekom cijelog rata, povjeravani mi su teški zadaci i velika odgovornost. I danas sam uvjeren da sam obavio svoje zadaće najbolje što sam mogao.
Kao čovjek, znam da je uvijek moguće gledati u prošlost i misliti da su se stvari mogle drukčije razvijati, ali kao zapovjednik tada nisam mogao to sagledati sa sadašnjeg vremenskog odmaka. Tijekom Oluje borili smo se na život i smrt protiv druge vojne sile kako bi oslobodili svoju zemlju, istodobno nastojeći čuvati živote svojih vojnika i civila.
Ne tvrdim da sam bio bezgrešan, ali se nadam da neću biti suđen zato što nisam bio savršen. Ako sam počinio pogreške tijekom svoga života, među kojima je i ona da se ne predam sudu, budite uvjereni da sam ja prvi koji zbog toga žali. Čak i ako je moguće da pronađete da sam krivo prosudio, nećete kod mene naći nikakvu želju ili pristanak da netko, bio vojnik ili civil, bude ranjen, zlostavljan ili lišen svojih prava zato što je Srbin ili zato što pripada skupini različitoj od moje.
Znam i drago mi je što znam da su moja djela tijekom operacije Oluja bila primjerena i da moje zapovjedi o tome svjedoče. Ne tražim nikakvu uslugu od vas i ništa više od onog što su moji odvjetnici već tražili u moje ime. Uvjeren sam da su moji postupci bili postupci savjesnog vojnog časnika koji je uvijek nastojao učiniti sve u njegovoj moći unatoč najtežim okolnostima.
Ne tražim nikakvu uslugu od vas i ništa drugo što moji odvjetnici nisu od vas zatražili. Živim s uvjerenjem da su moji postupci bili konzistetni s postupcima časnog i vrijednog časnika koji je nastojao učiniti najbolje u iznimno teškim okolnostima. Ako ovo Vijeće preispita moja djela u tom kontekstu, bit ću u potpunosti zadovoljan i neću tražiti ništa višeČasni sude hvala za pozornost', rekao je Gotovina u svom obraćanju sudu.
Nakon službenog završetka suđenja odvjetnik Luka Mišetić izjavio je za Dnevnik Nove TV da je general Gotovina htio direktno komunicirati sa sucima. 'Većina njih razumije francuski i, kao što ste mogli vidjeti, skinuli su slušalice i slušali Gotovinu. To nije bilo obraćanje javnosti nego obraćanje sudu. Bolje da se sam obratio nego preko prevoditelja', rekao je Mikuličić.'Sasvim sigurno su potezi generala Gotovine dobri potezi. Mislim da je jasno iznio svoje stavove i sad će suci to uzeti u razmatranje', dodao je.
Obraćanje generala Mladena Markača sudu:
'Časni sude, uvjeren u pravednost ovog suda i svoju nevinost dobrovoljno sam pristupio sudu prije devet godina. Tijekom dosadašnjeg postupka ostao sam iznenađen izrečenim navodima o vojno-redarstvenoj akciji Oluja koji nisu temeljeni na istinitim činjenicama te u mogo čemu pogrešno interpretiraju ono što se stvarno događalo na terenu. Izazvan pokušajima preoblikovanja činjenica iz Domovinskog rata iskreno želim reći - nisam nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti sam ratni zločinac', poručio je Markač.
'O postojanju bilo kakvog zločinačkog pothvata prvi puta sam čuo na suđenju. Ni predstavnici međunarodne zajednice, koji su se nalazili u to vrijeme u Hrvatskoj, ni bilo tko iz domaće javnosti ni na koji način mi nije ukazao na postojanje narečenog poduhvata. Isto tako, nikada i nitko prije, tijekom i nakon oslobodilačke akcije Oluja od domaćih institucija i međunarodne zajednice nije mi ukazao na eventulano nezakonito ponašanje pripadnika specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova, na čiju sam profesionalnost posebno ponosan.
Slijedom rečenog, nisam planirao, počinio niti prikrivao bilo kakav zločin jer to nije u skladu s mojim životnim svjetonazorom. Ja sam policijsko-vojni časnik koji je odgovorno i profesionalno zajedno s potčinjenima izvršavao zadaće koje mi je nalagao načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga i ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Moj posao je bila borba protiv terorizma, obrana i oslobađanje nelegitimno okupiranog teritorija i na njemu uspostava pravnog poretka Republike Hrvatske.
Kao čovjek i humanist duboko suosjećam sa svima koji su pretrpjeli osobne gubitke tijekom tih nemilih događaja. Časni sude, nisam kriv. Očekujem da ćete pomno proučiti dostupne vam materijale i donijeti pravednu presudu. Zahvalan sam što ste mi omogućili da vam se ovom prilikom obratim', rekao je Markač.
>> 'Plamen slobode': Hrvati diljem svijeta pale svijeće i mole za Gotovinu i Markača
Odgovor Tužiteljstva na izlaganje Markačeve obrane:
Sudu se obraća tužiteljica Helen Brady. 'Proizlazi razuman zaključak da je postojao zajednički zločinački plan da se ukloni srpsko stanovništvo. Ovo bi Vijeće trebalo u cijelosti pogledati dokazni predmet i ispitati činjenice i dokaze.'
'Prikazat ću vam cijelu sliku - želim napomenuti ključnost razgovora na Brijunima. Ključni dijelovi razgovora, a oni su samo jedan element, ti događaji potvrđuju koji je bio stvaran zločinački cilj. Planirali su operaciju osvajanja teritorija i uklanjanje srpskih civila', rekla je Brady i pročitala dio transkripta u kojem se spominje da su 'Srbi prebrojni'.
'Tuđman se sastao s vijećem za obranu kako bi se razgovaralo o naseljavanju hrvatskih emigranata iz inozemstva u napuštenim kućama Srba u Slavoniji. Ne može se prići razgovoru bez razmatranja onoga što se dogodilo kasnije, nakon tog sastanka. Nekoliko dana nakon sastanka hrvatske su snage izložile četiri grada neselektivnom i protupravnom napadu izazavši egzodus 20.000 srpskog stanovništva', nastavila je Brady.
Tužiteljica se usredotočila na razgovore i izjave Tuđmana i Gotovine na brijunskom sastanku. Citirala je Tuđmana rekavši kako te izjave pokazuju kako je cilj bio riješiti se srpskog stanivništva. 'Tuđman je na javnom skupu u Kninu rekao kako je danas to hrvatski Knin i da nikada više neće biti kao prije kada se hrvatskom narodu nije dopuštalo da bude svoj na svome', rekla je Brady.
Sudac je pripomenuo tužiteljici da se u izlaganju previše bavi Gotovinom umjesto Markačem. Prigovor na isto dao je i Gotovinin odvjetnik koji je zbog toga tražio dodatnih pet minuta za odgovor na navode koji se tiču njegovog branjenika.
Tužiteljstvo se u daljnjem izlaganju bavilo tvrdnjama o povezanosti bijega civila s početkom granatiranja i Markačevim ponašanjem. 'Markač nije ništa poduzeo kako bi spriječio zločine koji su njegovi podređeni učinili u Gračacu, zločine u Gruborima i Ramljanima. Njegovo ponašanje doprinijelo je stvaranju atmosfere nekažnjivosti', rekao je jedan od tužitelja.
Tužitelj izlaže o granatiranju Gračaca. Naveo je da je Markač naredio nezakonito granatiranje Gračaca nakon kojeg se dogodio bijeg stanovnika. Tužitelj je rekao da je Markač trebao braniti srpske civile, a da je on zataškavao zločine nad njima.
Markačev odvjetnik Johns dobio je 5 minuta za rekaciju na izlaganje Tužiteljstva. Odbacio je navode da markač nije pokušao spriječiti zločine u Gruborima i Donjem Lapcu. Spomenuo je i da njihov branjenik nije Tuđman, već Markač te da Tužiteljstvo nije ništa reklo o njihovim prigovorima. Johns je dodao da je Tuđman Markaču rekao da zauzme, a ne da granatira Gračac, što nije ujedinjeni zločinački pothvat.
Izlaganje obrane Mladena Markača:
Prije obrazloženja žalbe obrane generala Markača sudac je pročitao odluku kojom se nalaže dodatno konzultiranje, a suci iz Vijeća su iznijeli dodatne argumente o prijedlogu. Također, Vijeće traži da Gotovina u dodatnom podnesku iznese svoje prigovore u maksimalno 3.000 riječi.
Markačev odvjetnik Goran Mikuličić obrazlaže pitanje 'da li se zaključak Vijeća da je postojao udruženi zločinački poduhvat treba održati i u slučaju da se utvrdi da je došlo do pogrešnog zaključka da je došlo do protustavnog napada'.'Mi kažemo ne. Nema udruženog zločinačkog poduhvata ako nema protupravnog napada', rekao je.
Odvjetnik Markačeve obrane John Johns se osvrnuo na sastanak na Brijunima i izjave Franje Tuđmana. 'Ne može se odvojiti procjena vezana uz Brijune i kasniji protupravni napadi, koji prema našoj tezi to nisu. Tužilaštvo ne otkriva da je bilo UZPa. Uzmemo li transkripte s Brijuna i ako ih pažljivo pročitamo u kontekstu, vidjet ćete da se tu ne može naći UZP. Jedino sparivanjem tih transkripta s navodnim protupravnim napadom se može doći do takvih zaključka. Niti jedan svjedok nije potvrdio tumačenje sastanka koje je iznijelo Vijeće', rekao je.
'Nije li neobično što, kada se šalje nekoga na 20 godina u zatvor da nitko nije mogao pronaći svjedoka koji bi mogao potvrditi da se sastanak ticao UZP-a? Kada se izbaci inkriminirajući kontekst iz sastanka s Brijunima, sve je jasno i ta teza o Brijunima otpada', dodao je odvjetnik obrane.
'Svi ključni zaključci direktno proističu iz zaključka o nezakonitom granatiranju. Ukoliko nije bilo nezakonitog granatiranja, nije bilo ni zločina koji predstavljaju elemente UZP-a. Brijuni su bili operativni sastanak kako bi se pripremila Oluja, koja je bila sama po sebi zakonita, što je potvrdilo i Tužiteljstvo', rekao je Johns koji se tijekom cijelog izlaganja služi tablicom s tezama Tužiteljstva, a on ih demantira jednu po jednu. Vijeće ga je nekoliko puta zamolilo da uspori.
'Tužiteljstvo izmišlja zakon i izmišlja predmet protiv Gotovine i Markača. Tužiteljstvo je voljno da zauzme bilo kakav stav, okrenuli su se za 360 stupnjeva i Žalbeno vijeće ne treba ići za njima tim tužnim putem', rekao je Johns.
Odvjetnik Tomislav Kuzmanović obrazlagat će pitanja - 1.) bi li trebalo podržati zaključke o mjestima udara granata, 2.) smatra li se da je primjena margine greške od 200 metara pogrešna i 3.) treba li podržati zaključak da je došlo do protupravnih napada. 'Odgovor na prvo je kategoričko da, a na druga dva kategoričko ne. Sudac je danas postavio bitno pitanje - je li bilo nerazumno da Vijeće pretpostavi da su područja bez vojnih ciljeva bila civilnog karaktera, i drugo, može li se zaključiti da je područje civilne prirode iz izjave koja nije potkrijepljena dokazima', rekao je Kuzmanović.
Kuzmanović je rekao kako sudsko Vijeće nije moglo zaključiti da se radi o napadu na civilne objekte na temelju analiza šest mjesta koja su granatirana u Gračacu, a bilo je bačeno 150 projektila. Naveo je i svjedočenje svjedoka Turkalja koji je rekao da se radilo o vojnim ciljevima i da nije bilo poginulih civila. Napomeuo je kako je Markač rekao svjedoku da kod odabira ciljeva treba paziti da ne bude civila.
Odgovor obrane na izlaganje Tužiteljstva:
Odvjetnik Mišetić rekao je sudu da su sigurno primijetili kako su se teze optužbe dramatično promijenile. 'Mi smo pomalo zaprepašteni time. Činilo se da je rad na našem predmetu bio jednak hvatanju leptira. Ovaj predmet je počeo gotovo kao nezakonito granatiranje gradova i korištenje artiljerije po gradovima', rekao je Mišetić.
'Govorit ću o onome što je ambasador Peter Galbraith mislio o cijeloj operaciji. On je u ispitivanju rekao da protjerivanje civila nije bio cilj. Rekao je 'Nisam smatrao da će protjerivanje Srba biti nuspojava, ali sam smatrao da će odlazak Srba biti nuspojava. To je ta razlika na kojoj smo inzistirali, a optužba to igonorira jer im je to praktično', rekao je Mišetić. Dodao je kako su na sastanku na Brijunima znali da će dotoga doći ukoliko pokupaju osloboditi svoj teritorij.
'Vijeće je utvrdilo da su srpski civili svugdje osim u ova četiri grada otišli iz razloga nevezanih za vojno djelovanje. Koliko je razumno da su civili napustili Slavoniju i cijelu Krajinu, osim četiri grada, nevezano uz protupravno postupanje, a u ova četiri zbog protupravnog postupanja. Za takav zaključak nema nikakvog osnova u brijunskom transkriptu', istaknuo je Mišetić. 'Diskusija je bila što učiniti ako civili počnu odlaziti. Rekli su im, pustite ih da odu. Što je bila alternativa, da ih zarobe?', dodao je Mišetić.
Naveo je i kako 18 godina nakon Oluje nema ni jedan slučaj da bi netko tvrdio da je izgubio nekoga u Kninu. 'Vijeće je utvrdilo su tijekom Oluje u Kninu poginule tri osobe, a prema forenzičkim nalazima nije utvrđeno da su stradali u granatiranju', izložio je Mišetić. Odvjetnik obrane spomenuo je i da danas spomenuti svjedoci nisu otišli zbog granatiranja, već su otišli privremeno jer su živjeli u blizini vojnih objekata, s namjerom da se vrate. Kasnije su se odlučili na odlazak jer su tako i drugi postupili.
Tužiteljstvo je reklo da se ne slaže s izlaganjem obrane, a obrana da su se neke tvrdnje Tužiteljstva prvi puta čule, koje oni odbacuju.
Odgovor Tužiteljstva na izlaganje obrane generala Gotovine:
Tužitelj Douglas Stiger istaknuo je da na opći zaključak o protupravnom napadu ne utječe zločinački plan o kojem se govorilo na Brijunima. Osvrnuvši se na izlaganje obrane Stiger je naveo da je zaključak Raspravnog vijeća o protupravnim napadima na četiri grada ispravan. Ispričao je kako sve upućuje da je postojala namjera o protjerivanju sprskih civila, a tome u prilog je pročitao dio transkirpta razgovora s Brijunskog sastanka u kojemu je Franjo Tuđman rekao da je bitno da civili izađu, a da će onda za njima ići vojska.
'Srpsko stanovništvo bilo je strateška prijetnja Hrvatskoj', rekao je i dodao da je hrvatska politika bila i naseljavanje kuća pobjeglih Srba da se oni ne bi vratili. Tužitelj kaže da za tvrdnju obrane da je 95 posto granata palo unutar 200 metara nema realne osnove. Rekao je da je od 900 granata koje su pale na Knin identificirano samo 10 posto udara, a da je pola njih palo unutar 200 metara.
Stiger je tezu o protupravnom napadu potkrijepio ispaljivanjem granata 4. kolovoza na stambeni zgradu. Rekao je kako za ispaljivanje projektila po gradovima nema drugog objašnjenja osim onog da su oni sama meta.
Sudac je upitao tužitelja kako to da je žrtava bilo vrlo malo s obzirom da je ispaljena velika količina granata. Tužitelj Stringer se pozvao na izvješća o žrtvama, a rekao je i da se progon civila trebalo dokazivati tijekom suđenja.
>> Goran Višnjić stigao u Haag! Pružit će generalima potporu u sudnici
Izlaganje je nastavio drugi tužitelj, rekao je da je vojska nasumično gađala četiri grada, a da su tijekom napada pogođeni civilni objekti. Naveo je da je zaključak da su Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac bili ciljevi i dalje razuman. Tužiteljstvo je zaključilo da je cilj napada HV-a bilo etničko čišćenje.
Sudac je tužitelja tražio da razjasni smatraju li da je napad, čak i ako se radilo o isključivo vojnim metama, bio protuzakonit zato da se počini prisilno protjerivanje stanovništva. On je potvrdno odgovorio. Tužitelj je naveo da je napad od 900 projektila bio neproporcionalan jer je u gradu bilo oko 150 vojnika i oko 15.000 civila.
Tužiteljica govori kako obrana želi okrenuti optužnicu. 'Ne želimo osporavati legitimnu vojnu akciju, no, ovdje se radi o organiziranoj akciji s ciljem protjerivanja civilnog stanovništva', rekla je i dodala da jedini legitimni ciljevi mogu biti oni koji će oslabjeti vojnu snagu protivnika. 'Akcija Oluja bila je usmjerena protiv civilnog stanovništva, to je pokazao i Brijunski sastanak', istaknula je.
Izlaganje odvjetnika Luke Mišetića:
Mišetić obrazlaže treće i četvrto pitanje na koja se žali Gotovinina obrana. Mišetić se također osvrnuo na pogrešku od 200 metara rekavši da je uspostavom toga Vijeće pogriješilo. Rekao je da se svi zaključci temelje na pogrešci od 200 metara, a ako se ispostavi da to nije točno, optužba ostaje bez temelja.
Govoreći o napadima u Kninu Mišetić je rekao da i da postoje dokazi o udarima projektila u civilnim područjima nema dokaza da napadi nisu posljedica ljudske greške i greške u napadima. Naveo je da je od 900 projektila njih 850 palo izvan 'dopuštene granice' te da Raspravno vijeće ima dokaze da je najmanje 95 posto svih projektila ispaljeno na vojne ciljeve.
Prema nalazima sa terena u Benkovcu, Obrovcu, Gračacu i Kninu samo je 0,05 posto projektila palo izvan granice od 400 metara, u slučaju da se prihvatio taj standard. 'Treba naglasiti da bez nalaza o postojanju protupravnih napada Raspravno vijeće ne može zaključiti da je postojala udružena zločinačka akcija', rekao je Mišetić.
U nastavku izlaganja Mišetić je rekao da se prema zaključku Raspravnog vijeća radilo o civilima koji su bili mete protupravnog napada. Ukoliko nema protupravnog napada, ponovio je Mišetić, nema ni temelja za optužbu. Nadalje, sruši li se pravilo od 200 metara presuda Gotovini se mora ukinuti jer onda nije kriv po sve četiri točke optužnice, rekao je Mišetić.
Nakon izlaganja Mikuličića i Mišetića sudu se obratio i odvjetnik Guenael Mettraux. On je ustvrdio da se radi o jednostavnom predmetu, a da osuđujuća presuda Gotovini predstavlja presedan i neprovođenje pravde.
Izlaganje odvjetnika Kehoea:
Odvjetnik Gregory Kehoe obrazlaže prva dva pitanja na koji se žali Gotovinina obrana. Kehoe se u izlaganju osvrnuo na zaključak raspravnog vijeća da su srpski civili napustili četiri sporna grada - Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac zbog nasilja, zbog općeg straha od hrvatskih snaga i zbog nepovjerenja hrvatskim snagama. Istaknuo je kako u međunarodnim istragama nije zaključeno da je ijedan civil ranjen ili ubijen i nikada nije utvrđen identitet nijednog civila koji je tvrdio da je napustio Krajinu od straha zbog granatiranja, bilo ono pravno ili ne.
Dodao je kako je general Gotovina zapovijedio provedbu zakonitog napada na vojne ciljeve. 'Vijeće je iznijelo da su udari projektila do 700 metara u odnosu na ciljane mete bili posljedica nepreciznosti u korištenim sistemima, onda bi trebali razmotriti može li se uopće koristiti za konkretne napade. Pošto Tužiteljstvo nije dokazalao kakva je margina greške, Vijeće je trebalo ustanoviti da tužiteljstvo nije dokazalo raspon greške te ga ono utvrditi', rekao je Kehoe.
Odvjetnik se osvrnuo na drugo pitanje na koje se Gotovinina obrana žali. 'Jesu li zaključci u vezi s mjestima udara projektila prihvatljivi ukoliko se procjeni da je raspon od 200 metara pogrešan? Tužiteljstvo nije dokazalo da su ta područja zaista bila područja posvećena civilnim svrhama. Čim je Vijeće zaključilo da ima brojnih vojnih ciljeva trebalo je odbaciti tvrdnje Tužiteljstva. Tamo gdje Tužiteljstvo nije dokazalo da su objekti bili civilne prirode onda je Raspravno vijeće primijenilo 'pravilo 200 metara', rekao je Kehoe.
'Vijeće je zanemarilo nuždu da se utvrdi da su zaista bili napadani civili i civilni objekti. Vijeće je stvorilo pretpostavku o zonama civilne prirode i posljedica takve odluke da je Vijeće pretpostavilo da postoji kažnjiva zločinačka namjera', dodao je. Radi lakše vizualizacije Kehoe je sudu predočio kartu Knina.
Podsjetimo, bivši zapovjednik Operativne zone Split general Gotovina i bivši zapovjednik specijalne policije general Markač 15. su travnja prošle godine osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje nad srpskim civilima koji su živjeli na okupiranim područjima Hrvatske.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
