Milinović ističe da je zdravstvenom sustavu potrebna dubinska reforma te da teret financiranja treba raspodijeliti ravnomjernije među svim građanima. Mjere koje je najavio trebale bi godišnje u zdravstvo sliti dodatnih 5,5 milijardi kuna te stabilizirati stopu izdvajanja za tu djelatnost u kojoj je zaposleno 70 tisuća ljudi.
Pročitajte i ovo
Prijedlog reforme o kojem će uslijediti javna rasprava predviđa uvođenje participacije od 15 kuna u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te uvođenje jedinstvene stope od 20 posto participacije na bolničke usluge, izuzevši dijalizu, pri čemu će najveća participacija iznositi 3.000 kuna.
Participacije bi pokrivale police dopunskog zdravstvenog osiguranja koje bi bile povećane kod zaposlenih i umirovljenika s višim primanjima.
Višu policu od 10 do 40 kuna od iduće bi godine tako plaćalo oko 415 tisuća zaposlenih s primanjima višim od 5.200 kuna dok bi dosadašnji iznos police od 80 kuna i dalje ostao isti za 1,1 milijun osiguranika s primanjima manjima od 5.200 kuna. Među zaposlenima je i 115 tisuća onih s najnižim primanjima čije bi dopunsko osiguranje plaćala država.
Promjene u sustavu dopunskog očekuju i 20.095 umirovljenika s mirovinama većim od 5.200 kuna, čija bi polica bila skuplja od sadašnjih 50 kuna. No, Milinović napominje kako će milijun umirovljenika, među kojima je i 335 tisuća onih koji su oslobođeni plaćanja, zadržati isti status -policu dopunskog i dalje će plaćati 50 kuna i bit će im dovoljna za pokriće svih participacija.
Umirovljenike, međutim, očekuje plaćanje zdravstvenog doprinosa i to na način da bi oni s mirovinom između 2.600 i 5.200 kuna izdvajali 2 ili 3 posto doprinosa, dok bi svi iznad 5.200 kuna plaćali 5 posto zdravstvenog doprinosa. Za sve s mirovinom do 2.600 kuna (polovica prosječne plaće) doprinos bi plaćala država, a takvih je, ističe ministar Milinović, najviše tj. oko 870.000.
Uvođenja zdravstvenog doprinosa za umirovljenika Milinović objašnjava potrebom da se teret financiranja zdravstva raspodijeli jednako među svim građanima, posebice zbog toga što je među milijun umirovljenika svega njih 11,4 posto ili 100.000 umirovljeno s punim radni stažem tijekom kojega su uplaćivali zdravstveni doprinos.
'Umirovljenici se pozivaju da su cijeli radni vijek uplaćivali zdravstveni doprinos, no 45 posto ih ima manje od 30 godina radnog staža', kaže Milinović.
Među izvore financiranja ući će, prema sadašnjem prijedlogu, i uvođenje zdravstvenog doprinosa na duhan, zbog visokih troškova od 3 milijarde kuna za liječenje bolesti povezanih s pušenjem. Tima se predviđa poskupljenje cigareta u iduće tri godine za sedam kuna. Na taj bi način 2009. kutija cigareta poskupila 5 kuna, 2010. dodatno za kunu, te 2011. za još jednu kunu.
Milinović je najavio da će država plaćati zdravstveni doprinos za sve kategorije koje predviđa članak 67. Zakona o zdravstvenom osiguranju što uključuje osobe s invaliditetom, nezaposlene, hrvatske ratne vojne invalide, dok bi svih plaćanja u zdravstvu bili oslobođeni samo djeca i trudnice.
Prijedlog zdravstvene reforme predviđa i niz promjena u organizaciji i načinu financiranja zdravstvene službe, promjene u financiranju primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sustava, bolovanja itd.
Promjene u financiranju primarne zaštite i bolničke zaštite te bolovanja
Prijedlog zdravstvene reforme, koji je danas predstavio ministar zdravstva Darko Milinović, predviđa, među ostalim, promjene u financiranju primarne i bolničke zdravstvene zaštite te promjene u sustavu financiranja bolovanja.
Milinović kaže kako je cilj reforme stvoriti konkurentniju primarnu zdravstvenu zaštitu te stoga najavljuje mogućnost da će 40 posto primanja liječnika u primarnoj zaštiti, koji se sada u cijelosti financiraju tzv. mjesečnom glavarinom, ovisiti o broju i vrsti pruženih terapijskih postupaka, provedbi preventivnih programa među svojim osiguranicima, te sudjelovanju u grupnoj praksi.
Također je najavio i mogućnost dodatne financijske stimulacije za one u primarnoj zaštiti koji će provoditi kontrolu potrošnje lijekova i propisivanja bolovanja te smanjiti upućivanje pacijenata bolničkim specijalistima.
"Onaj tko će se posvetiti svojim pacijentima moći će zaraditi i do 18 posto više, a privuče li vrstom svoje usluge i nove osiguranike, zarada će mu mjesečno moći biti viša i 50 posto", poručio je Milinović liječnicima primarne zaštite.
Kad je riječ o bolničkom sustavu, najavio je dokidanje postojećih razlika u cijenama pojedinih dijagnostičko-terapijskih postupaka po bolnicama te uvođenje jednake cijene za svaki postupak u kojem se radi o istom načinu liječenja i istoj dijagnozi.
"Time želimo reći stop umjetnom 'pumpanju' bolničkih računa, jer će bolnicama biti u interesu pacijenta otpustiti što prije budući da više neće biti plaćene prema broju njegovih dana provedenih u bolnici", kaže ministar zdravstva. Dodaje kako bi to trebalo pridonijeti smanjenju bolničkih troškova te poticanju učinkovitog rada.
Milinović je najavio i puno strožu kontrolu bolovanja te posebice ograničavanje isplata naknada za bolovanja.
Umjesto beskonačnog financiranja bolovanja kao što je slučaj sada, financirala bi se maksimalno godina dana neprekidnog bolovanja te ukupno 18 mjeseci bolovanja uz prekide unutar tri godine.
Nakon toga razdoblja država bi morala riješiti status te osobe bilo da je proglasi zdravom ili pošalje u invalidsku mirovinu.
Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj na bolovanju do jedne godine 184.893 osobe, od jedne do pet godina na bolovanju je 16 tisuća osoba, a od 5 do 8 godina njih 300.
