Prognoza Europske komisije: 2013. godina minusa, a oporavak slijedi...

Prema europskoj ekonomskoj prognozi hrvatski BDP će se do kraja 2013. godine smanjiti za 0,7 % što je posljedica slabe potražnje na glavnim izvoznim tržištima, loših uvjeta na tržištu rada i velikog duga privatnog sektora.

Pročitajte i ovo direktiva o pomorskoj strategiji Hrvatska dobila opomenu Europske komisije, prijeti se i tužbom Pad deficita Komisija predložila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita

Predviđanja su poprilično loša: gospodarstvo će stagnirati do kraja godine, a prve naznake oporavka vidjet ćemo tijekom iduće godine. Doduše, radit će se o blagom rastu od 0,5 %, a pojačani rast možemo očekivati tek 2015. godine kada se procjenjuje da bi on mogao iznositi 1,2 %.

Što se nezaposlenosti tiče, njena stopa će lagano padati, ali bez obzira na to ostaje vrlo visoka. Do kraja godine iznosit će 16,9 posto, sljedeće godine past će samo za 0,2 postotna poena, dakle na 16,7 %, a tek 2015. godine bi se mogao spustiti do 16,1 %.

>> Zbog prevelikog deficita stiže novi porezni udar?

Dok su prognoze za izvoz pozitivne (sljedeće godine rast od 2 % i 2015. rast od 3 %), gotovo pa ih poništavaju prognoze za uvoz koji će također rasti - iduće godine za 1,8 %, a 2015. godine za čak 3,8 %.

Kao glavnu prepreku oporavku hrvatskog gospodarstva Europska komisija ističe niske plaće i veliku nezaposlenost što je dovelo do pada kupovne moći. Plaće bi ipak, tvrde, uskoro trebale rasti.

'U 2015. godini očekuje se skroman oporavak zahvaljujući porastu domaće potražnje te investicija. Zakonodavne promjene, poput Zakona o strateškim investicijama i dostupnost sredstava iz europskih fondova, trebale bi potaknuti investicijsku aktivnost', stoji u prognozi Europske komisije.

Među dobrim prognozama je i ona o padu inflacije do kraja ove i sljedeće godine koja bi ipak mogla porasti 2015. kada će doći do raste potrošnje. Kao što je i ranije najavljivano, Hrvatska ulazi u postupak prekomjernog deficita, a EK uskoro očekuje i probijanje granice javnog duga koja je dopuštena sukladno kriterijima iz Maastrichta. Ta granica iznosi 60 % BDP-a, a Hrvatska je trenutno na 55 posto.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook