'Mi za 20 godina nećemo biti tamo gdje je i europski prosjek'

Glavna tema bila je kriza i njezin utjecaj na njihovo poslovanje. Čelnici hrvatskih kompanija složili su se kako je za uspjeh u krizi najvažnije pravodobno provođenje reformi, restrukturiranje tvrtki te jake zalihe rasta iz prethodnih godina.

Pročitajte i ovo OPROŠTAJ OD KOLEGE Preminuo Boris Živković, dugogodišnji novinar Radija 101 i Poslovnog FM-a Rast 14. kvartal zaredom Unatoč inflaciji: Hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 3,3 posto

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Šokirao objavom Orban tvrdi: "Bruxelles se priprema za rat s Rusijom. Već je određen i datum"

>> Gospodarstvo se ne liječi jeftinim lijekom, već dubokim rezovima

Najuspješniji poduzetnici upozorili su državu da se u vođenju gospodarske politike mora ugledati na realni sektor i prestati gomilati dugove. 'Žalosno je da stalno posežemo za kratkoročnim rješenjima i onda stalno nova zaduženje ne idu u razvoj, ne idu u otvaranje perspektiva, nego idu samo u kratkoročnu sanaciju i stvaranje političkog mira', istaknuo je Emil Tedeschi.

Ciljane investicije

Najači igrači pod istim krovom. Njihove kompanije okreću milijarde i pune proračune. Pa i u krizi kojoj su se na vrijeme prilagodili. Smanjili su troškove i pametno investirali. Državi zato poručuju da ekonomiju može pokrenuti jedino ciljanim investicijama i reformama.

'Vrlo je neambiciozno, i to mi kao najveća kompanija smijemo reći, zadavati si stope rasta od 2 posto, jer mi po toj stopi rasta nećemo za 20 godina stići tamo gdje je prosjek Europe biti', zaključila je Ljerka Puljić, izvršna potpredsjednica Agrokora.

Država radi suprotno

Stotine milijuna eura koje je kompanija Emila Tedeschkog uložila u preuzimanje nove tvrtke u sljedećim će se godinama udvostručiti i onda vjerojatno ponovo uložiti. Dražava godinama radi uglavnom suprotno. Posuđeni novac troši na sektore koji ne donose rast.

Pa ako državi baš i ne ide biznis, poduzetnci joj savjetuju da recimo svoje velike energetske i željezničke kompanije prepusti njima. Podsjećaju kako su i najrazvijenije zemlje, poput Japana javne tvrtke predale privatnicima.