Dodala je kako sigurnost opskrbe plinom i naftom predstavlja ozbiljan izazov i za Hrvatsku i za cijelu srednju i jugoistočnu Europu. Ona je to naglasila u govoru na energetskom summitu na kojem su sudjelovali premijeri zemalja Višegradske skupine - Mađarske, Česke, Poljske i Slovačke, premijeri i predstavnici zemalja srednje i jugoistočne Europe, te predstavnici EU-a, SAD-a i Međunarodne agencije za energiju. 'Kratkoročno i srednjoročno uvozna ovisnost Europe mora se rješavati učinkovitom opskrbom, a način svladavanja kriznih situacija mora biti jasno definiran', kazala je.
Hrvatska se nalazi na značajnom raskrižju energetskih putova, preko nje se mogu učinkovito povezati nalazišta plina i nafte u Kaspijskom bazenu i na Bliskom istoku sa zemljama regije i središnje Europe te je njezino opredjeljenje da se uključi u europske planove kao pouzdani i aktivni partner, rekla je premijerka.
Dodala je da su u novoj energetskoj strategiji predviđena ulaganja u energetski sektor od oko 15 milijardi eura do 2020., te da je Hrvatska na tom planu otvorena za strana ulaganja.
'Snažno otvaramo vrata mogućnosti da se investicije realiziraju i kroz direktna strana ulaganja. Stoga smatramo da će u razdoblju od sljedećih desetak godina energetika biti područje najvećih investicija i jedan od glavnih pokretača razvoja gospodarstva', kazala je.
U Hrvatskoj smo kao prioritet istaknuli izgradnju energetske infrastrukture i diverzifikaciju dobave energije, energetske odnose u europskom okruženju, osiguranje strateških zaliha nafte i plina i mehanizme odgovora na krizna stanja, energetsku učinkovitost i najbolju uporabu domaćih resursa unutar EU-a, naglasila je hrvatska premijerka.
>> Kosor: 15 milijardi eura za energetski razvoj do 2020.
Također je rekla da je terminal ukapljenog prirodnog plina na otoku Krku vlada proglasila projektom od strateškog interesa za Hrvatsku. 'Projekt terminala LNG je dosegao točku s koje nema povratka', naglasila je.
Ona je izvijestila europske kolege da je regulatorni okvir koji se odnosi na električnu energiju i plin kao umrežene energente u potpunosti harmoniziran sa europskom energetskom regulativom te je Hrvatska na taj način ispunila i mjerila u poglavlju o Energetici u pregovorima s EU, te je sada to poglavlje i zatvoreno. (Hina)
goleme razlike
Nakon što je izdan nalog
Prilično nezgodno
