Europska banka, Središnja banka Kanade, Bank of England, Američke savezne rezerve, Središnja švedska banka, Švicarska nacionalna banka zajednički su odlučile smanjiti svoje referentne kamatne stope, stoji u njihovim priopćenjima za novinare, objavljenim gotovo istodobno.
Pročitajte i ovo
Američki Fed objavio je da će smanjiti ciljanu kamatnu stopu državnih rezervi za 50 baznih poena na 1,5 posto.
Europska banka smanjuje reper stope refinanciranja za 50 baznih poena na 3,75 posto, a Engleska središnja banka smanjuje svoju ključnu kamatnu stopu na 4,5 posto. Kamatna stopa za sterling bila je nepromijenjena posljednjih pet mjeseci na 5 posto, budući da je Bank of England, kao i Europska banka, prioritet stavljala na bitku protiv inflacije.
Švicarska nacionalna banka smanjila je referentnu kamatu za 0,25 posto.
Japanska banka još nije izvijestila o smanjenju kamatne stope no 'izražava potporu svim aktivnostima', prenose iz Središnje europske banke.
Istodobno Središnja kineska banka također najavljuje smanjenje referentnih kamatnih stopa na godinu dana, što je drugo smanjenje u zadnjih mjesec dana, stoji u internetskom priopćenju banke.
Banke su objavile da su na tele-konferenciji dogovorile i koordinirale ovaj izvanredan korak. Posljednji put kada su svjetske središnje banke ovako koordinirano i u ovolikom razmjeru smanjile kamatne stope bilo je nakon 11. rujna 2001. i terorističkog napada na New York i Washington.
Američki san sve više postaje noćna mora
Nekoliko je svjetskih središnjih banaka, među kojima Američka savezna banka i Središnja europska banka, su najavile smanjenje referentnih kamatnih stopa, s obzirom na jačanje financijske krize u svijetu.
Svu težinu financijske krize prvi su na svojim leđima počeli osjećati brojni radnici imigranti. Zbog posustajanja američkog gospodarstva i drastičnog pada stanogradnje mnogi su ostali bez posla.
Najviše radnika imigranata u SAD-u podrijetlom je iz Latinske Amerike. O njihovim zaradama često ovise i obitelji u domovini. Samo u Meksiku novčane pošiljke od radnika iz SAD-a smanjile su se za više od 10%.
>> Velika Britanija spašava banke s 50 milijardi funti
Dok brojni radnici ostaju bez posla, Amerikance je razbjesnila vijest o odmoru direktora velike osiguravajuće kuće AIG. Potrošili su gotovo pola milijuna dolara i to samo nekoliko dana nakon što je tvrtka spašena s 85 milijardi dolara poreznih obveznika.
U međuvremenu kriza koja je mnoge obitelji već dovela na rub egzistencije ne posustaje. Američki Wall Street trgovanje je peti dan zaredom završio u minusu. Vrijednost dionica u prosjeku je pala za gotovo 15%.
Katastrofalne gubitke bilježe i druge svjetske burze. Kako bi spasila vodeće banke u zemlji, reagirala je i britanska vlada. Planom teškim gotovo 90 milijardi dolara, banke će se djelomično nacionalizirati.
Kriza utječe i na potrošnju građana u Hrvatskoj
Steže se remen, a građani štede na osnovnim namirnicama. Trgovine bilježe pad prometa od gotovo osam posto u odnosu na prošlu godinu.
Pala je i potrošnja goriva i to za šest posto.
U padu je i prodaja automobila, namještaja te voća i povrća. Svjetska kriza definitivno je došla i do džepova hrvatskih građana.
