U HNS-u predviđaju za iduću godinu daljnji pad bruto društvenog proizvoda za pet do šest posto čime će Hrvatska i dalje biti zemlja bez gospodarskog rasta i sa državnim proračunom 20 posto većim od stvarnim mogućnosti. Iznosi subvencija ostaju isti, za jedan posto su povećana sredstva za plaće, a pet milijardi kuna namijenjeno je HDZ-ovim, HSS-ovim i HSLS-ovim političkim prijateljima, kazao je Čačić. No, u proračunu zato nigdje nije predviđeno 8 milijardi kuna za brodogradnju pa će, u slučaju da privatizacija brodogradilišta ne uspije što je realno za očekivati, pasti koncepcija cijelog proračuna.
Pročitajte i ovo
Za propast privatizacije brodogradilišta Čačić smatra odgovornim potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je, kako tvrdi, na natječaju lažirao podatke o stanju u brodogradilištima kao što prethodno nije vidio pljačku u Hrvatskom fondu za privatizaciju, događaje u Podravki i koji je potpisao ugovore za Inu o kojima, kaže Čačić, ni premijerka ne zna ništa. Stoga pita je li takva nesposobnost namjerno odrađeni ‘deal’ s kupcima da bi država kasnije plaćala štetu zbog lažiranja podataka, na što je u prošloj godini otišlo 220 milijuna kuna. Predstavnici HNS-a jučer su razgovarali s čelništvom HUP-a o gospodarskoj krizi i izlasku iz nje te se složili da je trenutno nužno hitno rješavanje nelikvidnost te formiranje posebnog fonda koji bi u idućoj godini sa dvije milijarde kuna podupro opstanak 200-tinjak srednjim tvrtki koje zapošljavaju između 100 i 500 radnika, kazao je Čačić.
Ističe kako su razgovarali s HUP-om, a ne sa HGK-om jer ta ustanova nije ključni čimbenik već parazit hrvatskog gospodarstva u koji je bačeno 300 milijuna kuna. Ističe kako su poruke koje stižu iz HGK na granici groteske, jer se povlače paralele s stanjem u gospodarstvu od prije 50 godina umjesto da se traže najbolja rješenja za sadašnju situaciju. Gospodarski strateg HNS-a Dragan Kovačević istaknuo je kako je zbog velikih poreznih opterećenja plaća, Hrvatska na dnu ljestvice zemalja interesantnih za investicije, a pretekle su je i sve zemlje u regiji. ‘Hrvatska ekonomija se po privatizacijskom modelu i rješenjima vratila na razinu polovice 90-ih godina, a hrvatski građani ponovno počinju ići kupovati namirnice u susjedne zemlje’, rekao je Kovačević. (Hina)
