Milanović na samitu NATO-a: ''Moj interes je Hrvatska... Ovo je konflikt koji prijeti svakim danom sve više i više da se prelije''

U Madridu na dvodnevnom summitu NATO saveza sudjeluje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. S njime u Madridu nije nitko od predstavnika iz Vlade. 

''Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu. Vidjet ćemo što će biti s tim u drugom roku. Pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna, no to znate i bez mene'', istaknuo je hrvatski predsjednik.

''Više puta sam ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku - ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije. Ovo što Turska traži od njih je dosta. Ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći'', kazao je.

''Moj platni razred je Hrvatska i njezini interesi, makar i pogriješio'', poručio je Milanović te opetovao da je on stavljao naglasak na BiH. ''Tko je čuo, čuo je, ja ne mogu puno dalje od toga'', kazao je te dodao da postoje dužnosnici koji ne znaju puno. 

''Govorio samo o problemima koje ima BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi'', napomenuo je Milanović.

''Ovdje postoje dvije vrste ljudi: oni koji znaju jako malo ili nimalo. S tim ljudima zna se tko može raditi i tko koristi njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja'', kazao je.

''Ulaziš u potpuno zapušten prostor, nepripremljenu, neobrađenu, kako da kažem, kognitivnu oranicu. To trebaš pripremiti. Ljudi ne znaju čak ni točno gdje je BiH, tko je čiji lider. Ne znaju jer imaju važnijih problema ili ih to naprosto ne zanima'', kazao je hrvatski predsjednik upozorivši opet na neinformiranost čelnika s kojima je razgovarao o BiH.

''Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova 23. na sastanku Vijeća kad su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja'', upozorio je Milanović.

''Da su drugi radili svoj posao - da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se drugačije ponašale. Neke države su iscrpljene već i materijalno, zato što daju, daju i daju i očekuju da im se to nadoknadi. Neke države su primile stotine tisuća i milijune prognanika, Hrvatska nije. Hrvatskoj se u ovom slučaju geografija pokazala kao prednost. Možda zvuči cinično, ali nije'', smatra Milanović, koji se ranije sastao s predsjednikom Republike Finske Saulijem Niinistom i predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson koji su također u Madridu.

Milanović se osvrnuo i na činjenicu da s njime u Madridu nema nikoga iz Vlade: ''Srećom, nitko nije primijetio da nema tih dvorskih luda, ali ovdje treba netko biti na ovim sastancima, to ti je dužnost. Ne moraš biti u mom društvu, ali netko treba predstavljati Vladu. Tko će ići na njihove sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da ambasador treba meni? Vrlo neodgovorno, amaterski''.

Poručio je da Hrvatska mora napraviti sve i u interesu joj je da se priča o Hrvatima u BiH: ''Ono što smo čuli ovdje 50 puta je poredak temeljen na pravilima. To jako lijepo zvuči, ali po tome je jako teško živjeti... Naš posao nije samo da tražimo tuđu pažnju i razumijevanje, ali u nekim stvarima se moramo poslužiti alatima, a među njima je i blokada. Što je radila Turska? Uzela je Švedskoj dio identiteta. Vidjet ćemo kako će to završiti. To se zove pritisak, ne ucjena''.

''Sustav konstitutivnih naroda nije idealan... postoji samo zbog toga samo da bi oni koji su najmanje brojni bili zaštićeni. Hrvatski sustav je uzoran, nas su priznavali kao državu tek kad smo donijeli Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina'', podsjetio je hrvatski predsjednik.

''Srećom, u Bosni se samo puca na svadbama, a i to sve manje'', kazao je, između ostalog, Milanović.

Na novinarsko pitanje hoće li NATO biti jači nakon ovog samita, Milanović je rekao da koliko god bila važna poruka Finskoj i Švedskoj da se priključi savezu, Rusija je napala Ukrajinu, a: ''Dnevno - ovisi koga slušate. Po nekima Ukrajina samo što nije pobijedila, a po drugima samo što se nije raspala, a svi su na strani Ukrajine. Ovo je konflikt koji prijeti svakim danom sve više i više da se prelije''.

Čelnici NATO-a usvojit će na samitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje.

Pročitajte i ovo RAZLIČITI STAVOVI Plenković o Milanoviću i summitu NATO-a: "Što će tamo reći? Ne znam, to se ne radi nekome s kim si u EU"

U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a. Summit u Madridu nazvao je povijesnim jer NATO prolazi kroz "najozbiljniju sigurnosnu krizu od Drugog svjetskog rata".

Pročitajte i ovo OPORAVAK I OTPORNOST Šuica donijela ''dobar dar'' iz EK, Plenković: ''Jedna smo od šest EU država koje su najbrže ostvarile predviđene reforme''

Glavni tajnik NATO-a jučer je, pak na marginama summita izjavio kako je Turska pristala podržati nastojanja Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u. "Sa zadovoljstvom mogu najaviti da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za pridruživanje NATO-u", rekao je novinarima.