Tetovaže utječu na imunološki sustav na načine koje znanstvenici tek počinju shvaćati

Stoljećima stara umjetnost tetoviranja tijela skriva manje vidljivu biološku priču koja se odvija ispod kože. Dok moderno tetoviranje djeluje izražajno i kulturno, ono kao posljedicu pokreće složene interakcije s ljudskim imunološkim sustavom.

tri vijesti o kojima se priča Utopio se u kanalu Tragedija nakon druženja na nasipu, pronađeno tijelo 28-godišnjaka: "Nisu čuli ni jauk ni poziv upomoć" "Ljudi se masovno žale" FOTO Pismo otkriva tamnu stranu sezone na našem otoku: "Sve im je dopušteno! Izlijevaju fekalije u more, na plažama se dobije kožni osip" U SLAVONIJI Policija upala u Gradsku upravu: Poznato koji je razlog i tko je na meti

Ubrizgavanje pigmenta tetovaže u kožu aktivira imunološku obranu koja pokušava izolirati stranu tvar koju nije moguće u potpunosti ukloniti. Čestice tinte ostaju prisutne i s vremenom mogu migrirati tijelom kroz limfne putove.

Znanstvena istraživanja pokazuju da određene čestice tinte ulaze u limfni sustav i nakupljaju se u limfnim čvorovima, koji djeluju kao filtri imunološke aktivnosti tijela. Te strukture sadrže bijele krvne stanice i filtriraju limfnu tekućinu, uklanjajući bakterije, viruse i strane tvari.

Sastav tinte za tetoviranje

Medicinska mikrobiologinja Manal Mohammed objasnila je sastav tinte u članku za The Conversation. "Sadrže pigmente koji daju boju, tekuće nosače koji pomažu u raspodjeli tinte, konzervanse koji sprječavaju rast mikroorganizama i male količine nečistoća", pojasnila je.

Dodala je i da su mnogi pigmenti izvorno razvijeni za industrijsku uporabu, a ne za ubrizgavanje u ljudsko tijelo. "Mnogi pigmenti koji se danas koriste izvorno su razvijeni za industrijske primjene poput boja za automobile, plastike i tinte za pisače, a ne za ubrizgavanje u ljudsku kožu", naglasila je Mohammed.

Mogući toksični elementi i zdravstveni signali

Istraživanja su otkrila tragove teških metala u nekim tintama za tetoviranje, uključujući nikal, kobalt, krom i povremeno olovo. U visokim koncentracijama te tvari mogu pridonijeti oštećenju organa, neurotoksičnosti i povećanom riziku od raka. Neke tinte također sadrže azo pigmente (skupina sintetskih organskih bojila koja se koriste zbog svojih vrlo intenzivnih i postojanih boja) i policikličke aromatske ugljikovodike povezane s industrijskim onečišćenjima.

Ti spojevi mogu izazvati alergijske reakcije, kroničnu upalu te u nekim slučajevima i autoimune reakcije. Američki glazbenik Machine Gun Kelly (MGK) izvijestio je, primjerice, da mu je velika tetovaža na torzu zahvatila okolne limfne čvorove, zbog čega mu je koža požutjela i zbog čega mu je "stvarno pozlilo".

Rizik od raka i znanstvene nejasnoće

Laboratorijska i istraživanja na životinjama povezuju određene komponente tinte s potencijalom kancerogenosti, no dokazi na ljudima i dalje nisu konačni, napominje Mohammed. Jedno opservacijsko istraživanje pokazalo je 29 posto veći rizik od melanoma kod osoba s tetovažama, dok druga istraživanja nisu pronašla tu povezanost.

Tetoviranje narušava zaštitnu barijeru kože, što povećava osjetljivost na infekcije poput bakterije Staphylococcus aureus i hepatitisa. Loši higijenski uvjeti također mogu dovesti do atipičnih bakterijskih infekcija.

Mohammed na kraju naglašava da tetovaže ostaju oblik samoizražavanja, ali uključuju doživotnu kemijsku izloženost i otvorena znanstvena pitanja koja se i dalje istražuju. "Kako tetoviranje raste diljem svijeta, potrebu za boljom regulacijom, transparentnošću i trajnim znanstvenim istraživanjem postaje sve teže ignorirati", zaključuje Mohammed.