Tjednima se strahovalo što će se dogoditi ako Rusija pregazi Ukrajinu, no dok ukrajinske snage postižu uspjehe na terenu, iznenada se otvara druga mogućnost - pobjeda Ukrajinaca. Neke zapadne saveznike čelnike brinu mogući problemi nakon takvog razvoja događaja. Pa mijenjaju taktiku.

Galerija Ukrajinska zastava Ilustracija Emmanuel Macron +1 Olaf Scholz u Rusiji

Europa je u nedjelju na Eurosongu još jednom pokazala solidarnost Ukrajini i poslala poruku Vladimiru Putinu.

Vezani članci Zaštitar na sudu u Donjecku Zarobljenom Hrvatu prijeti smrtna kazna. Sudu poručio: "Nisam kriv. Zadnji put sam pucao prije rata" Ilustracija Civili u panici napuštaju Krim. Rusi izveli najjači kibernetički napad od početka invazije

No iza tog showa, stvari se na političkoj karti polako mijenjaju, piše Politico. 

Odnos nekih zapadnih zemalja prema ratu se mijenja. Nakon nekoliko tjedana strahovanja što će se dogoditi ako Rusija pregazi Ukrajinu, zapadni čelnici sad se boje što će se dogoditi ako Ukrajina pobijedi. Uspjesi ukrajinskih snaga da sa svog teritorija potisnu ruske naveo je lidere Francuske, Njemačke i Italije da zaključe ono što je još do nedavno bilo nezamislivo: Ukrajinska pobjeda sad je realna mogućnost.

Iako javno suosjećaju s borbom Ukrajinaca, znatno im i pomažu, u isto vrijeme se pribojavaju da bi ono što je Emmanuel Macron prošlog tjedna nazvao "ponižavanjem" Rusije moglo stvoriti cijelu paletu novih problema. 

Ukrajinska zastava Emmanuel Macron Foto: Afp

Jedna od većih briga je svakako da bi ukrajinska pobjeda mogla destabilizirati Rusiju i učiniti je još nepredvidljivijom. Gotovo nemogućom bi se tada činili i ponovna stabilizacija energetskih veza.

"Mi nismo u ratu s Rusijom"

Zato tako mnogo zapadnoeuropskih država potiho zagovaraju rješenje koje bi "spasio obraz", pa čak i pod cijenu dijela ukrajinskog teritorija, piše Politico

I Macron i Olaf Scholz nekoliko su puta rekli da da je na Ukrajini da postavlja uvjete mira, ali u zadnje vrijeme naglašavaju kako bi željeli prekid vatre, "bolje prije nego kasnije".

"Mi nismo u ratu s Rusijom", rekao je Macron u Europskom parlamentu prošlog tjedna. Naglasio je kako je dužnost Europe da stoji uz Ukrajinu kako bi se postigao prekid vatre, a zatim izgradio mir. 

Scholz se u petak čuo s Vladimirom Putinom. Poslije je na Twitteru napisao da se zalagao za tri točke, a prva je bila prekid vatre što je prije moguće.

Ukrajinska zastava Olaf Scholz u Rusiji Foto: Afp

Zahtjev da se ruske snage što prije povuku s ukrajinskog teritorija  nisu spomenuti. Za vikend je Sholz u jednom intervjuu rekao da će Njemačka nastaviti podupirati sankcije protiv Rusije, ali da će i dalje zahtijevati diplomatsko rješenje. 

"I Ukrajina mora uložiti napor"

Nakon sastanka sa američkim predsjednikom Joe Bidenom prošli tjedan, talijanski premijer Mario Draghi također je rekao kako je vrijeme da se počne razmišljati o mirovnom sporazumu. Dodao je i kako i Ukrajina mora uložiti napor. 

"Ljudi... Žele razmišljati o mogućnosti da se prekine vatra i započnu vjerodostojni pregovori. Takva je trenutna situacija. Moramo dobro razmisliti kako pristupiti ovome", kazao je Draghi.

Ukrajinska zastava Volodimir Zelenski Foto: Afp

U trenucima kad ukrajinska vojska ostvaruje prednost na terenu, slične izjave tri europska čelnika daju naslutiti kako žele natjerati Ukrajince na pregovore. 

No Volodimir Zelenski, čini se, zasad to ne želi ni čuti. 

"Želimo da Rusi napuste našu zemlju. Nismo mi ti koji se nalaze na ruskoj zemlji", rekao je u intervjuu talijanskom RAI-u prošli četvrtak.

"Nećemo plaćati svojim teritorijem"

"Nećemo pomagati Putinu da sačuva obraz svojim teritorijem", najavio je, dodavši da Macron uzalud traži izlaz za Rusiju.

Ukrajinci su uvjereni da bi svaki ustupak teritorija značio mogućnost ruskih budućih napada.

S druge strane, američki ministar obrane Lloyd Austin nakon posjeta Kijevu krajem travnja rekao je da vjeruje kako Ukrajina može pobijediti. 

Ukrajinska zastava Ilustracija Foto: Afp

Stav Amerike je kako će nastaviti pomagati na bojnom polju da, kad jednom za to dođe vrijeme, Ukrajina za pregovaračkim stolom ima što je bolju poziciju.

Zasad se Washington ne brine da će europska potpora Ukrajini oslabiti. Američki dužnosnik rekao je da ovakve rasprave nisu novost te da postoji jedinstvo što se najbolje vidi u spremnosti zemalja, od Slovačke do Njemačke, da se Ukrajini šalje oružje. 

"Rusija je tu, a tu će i ostati"

"Naravno, strahujemo od neslaganja, ali mislim da saveznici razumiju koji je ulog. Pogledajte EU. Godinama su raspravljali o ruskom plinu i nafti, a odjednom su odlučili kako mogu i do zabrane. To je povijesna odluka", zaključio je.

Nisu samo političari ti čija se mišljenja razliku. Nedavna anketa u 27 zapadnih zemalja otkrila je da je potpora javnosti diplomatskom rješenju u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj značajnija nego u Poljskoj ili SAD-u.

Isti trend bio je očit i kod slanja naoružanja. Slabija potpora bila je u velikim zapadnoeuropskim zemljama. 

Giuseppe Conte, bivši talijanski premijer rekao je da Europa treba promišljeniju strategiju.

"Cijela Europa, nakon početne faze kad smo vojno pomagali, treba se koncentrirati na pregovore i vršiti pritisak kako bi se postiglo političko rješenje, rekao je za Politico.

Conte je rekao da Europa iz vida ne smije izgubiti osnovnu stvarnost: "Rusija je ovdje i ovdje će i ostati".

Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju