- Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije obavještajne podatke.
- Energetski div Eni objavio je da će otvoriti račune u eurima i rubljima
- Dvije snažne eksplozije odjeknule su oko šest sati ujutro u Dnjepru
- Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjev za pridruživnje NATO savezu
- Ukrajinsko Ministarstvo obrane objavilo je nove podatke o ruskim vojnim gubicima.
Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:
23:25 Državni istražni ured Ukrajine nastavlja sustavni rad na razotkrivanju izdajnika koji su stali na stranu neprijatelja i pomagali okupatorima.
Tako su u ožujku 2022. službenici DBR-a zajedno sa SBU-om uhitili zamjenika generalnog direktora nuklearne elektrane u Černobilu, koji je napustio mjesto službe po izvanrednom stanju i sakrio se u Zakarpatskoj regiji. On je već obaviješten o sumnji na napuštanje vojne postrojbe ili mjesta službe, kao i nedolazak na vrijeme bez opravdanog razloga, počinjen u izvanrednom stanju ili u borbenoj situaciji i odabrao mjeru opreza u vidu pritvora, piše na službenim stranicama Ureda.
Sumnja se da je surađivao s Rusima da bi im omogućio zauzimanje nekadašnje elektrane.
"Vojnik je pobjegao iz elektrane i nije pružio fizičku zaštitu objekta, što je izravno spadalo u njegove operativne odgovornosti. Osim toga, službenici DBR-a istražuju moguću umiješanost dužnosnika u subverzivne aktivnosti protiv Ukrajine. Konkretno, utvrđuju je li pomogao ruskoj vojsci da okupira Černobil krajem veljače", naveli su.
23:03 Objavljena je grafika dosadašnjeg tijeka rata u Ukrajini koja prikazuje rusko napredovanje praćeno povlačenjem i područja u kojima ruske snage invazije u ovom trenutku čvrsto kontroliraju. >>Opširnije
22:20 Turska postavila ultimatum Finskoj i Švedskoj za ulazak u NATO: "Napredak u procesu neće biti moguć ako..."
Više pročitajte >>OVDJE.
21:55 Tisuću ukrajinskih vojnika sa svojim zapovjednicima još brane položaj u metalurškoj tvornici Azovstal u Mariupolju, rekao je u srijedu proruski separatistički čelnik nakon informacije koju je objavila Moskva da se 959 branitelja predalo od ponedjeljka.
Na početku je u čeličani bilo "više od 2000 ljudi", rekao je čelnik samoproglašene Donjecke Republike Denis Pušiljin na sastanku s novinarima u Mariupolju, na kojemu je bila i agencija France Presse u okviru putovanja koje je organiziralo rusko ministarstvo obrane.
Nakon predaje koja je počela u ponedjeljak, ostalo ih je "malo više od pola", dodao je, što znači oko tisuću.
"Zapovjednici i viši časnici bojne Azov još nisu izašli", rekao je separatistički čelnik.
Tijekom dopodneva rusko ministarstvo obrane je priopćilo da su "u zadnja 24 sata zarobljena 694 branitelja, među kojima je 80 ranjenika", dodao je.
Isti izvor navodi da je 51 primljen u bolnicu u Novoazovsku, koji je pod kontrolom Rusa i njihovih separatističkih saveznika.
Ministarstvo nije reklo ništa o tome kakvu je sudbinu namijenilo zarobljenicima, a ruske vlasti su u nekoliko navrata isticale da barem dio njih ne smatra vojnicima, nego neonacističkim borcima.
Ukrajinske vlasti pak žele razmjenu ratnih zarobljenika.
Pušiljin je rekao da su "svi koji su zdravi u pritvoru u koloniji Eljenovskaja". "O sudbini ratnih zločinaca i nacionalista, ako polože oružje, odlučit će sud", dodao je.
U srijedu su ulice grada u kojemu su bile istaknute ruske zastave, bile puste, izvijestio je novinar AFP-a. Tridesetak automobila čekalo je u redu na benzinskoj crpki. Na upit agencije četvero stanovnika je reklo da struju nemaju od 3. ožujka.
21:33 Najmanje 10 ukrajinskih civila, uključujući dvoje djece, ubile su u srijedu ruske snage u istočnoj regiji Donjeck, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko, prenosi Reuters.
21:00 Ruske trupe sve više odbijaju sudjelovati u borbama u Ukrajini, priopćila je glavna obavještajna uprava ukrajinskog ministarstva obrane, piše BBC.
Navodi se da je nekoliko postrojbi 70. gardijske motorizirane pukovnije otvoreno odbilo sudjelovati u ratu i zahtijevalo da se vrate na područja gdje su inače raspoređeni.
Zapovjednici postrojbi ulažu sve napore da prikriju slučajeve neposlušnosti, navodi uprava, a najnekooperativniji vojnici su "poslani na najopasnije područje bojišnice u nadi da će brzo biti ubijeni", navodi se u objavi.
Agencija kaže da je ruska federalna služba sigurnosti odlučila infiltrirati se u jedinice pukovnije s "agentima i doušnicima".
Pročitajte i ovo
Izvanredno stanje
20:30 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je produženje vojnog stanja i mobilizacije za još 90 dana, počevši od 25. svibnja.
Dokumenti su dostavljeni ukrajinskom parlamentu i mora ih odobriti najmanje polovica zastupnika. Vojno stanje u zemlji je uvedeno 24. veljače, na dan kada je Rusija izvršila invaziju. Početni rok od 30 dana do sada je dva puta produžen.
Prvi dekret Zelenskog o mobilizaciji bio je na 90 dana i primjenjivao se na sve regije zemlje. Prošlog tjedna, ukrajinski ministar obrane rekao je kako se nada naoružavanju milijun boraca dok se zemlja priprema za "novu, dugu fazu rata".
20:00 Joe Biden rekao je u srijedu kako misli da će kandidature Švedske i Finske za pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu biti uspješne, unatoč prigovorima Turske.
"Prije nekoliko mjeseci me nazvao predsjednik Finske, htio me doći vidjeti, vidio sam ga, rekao mi je o čemu razmišlja. I dobio sam poziv da mi u četvrtak dolaze i čelnik Finske i Švedske. Mislim da ćemo biti dobro", naveo je.
19:30 Organizacija za ljudska prava priopćila je da je dokumentirala 22 očita pogubljenja po prijekom postupku, devet drugih nezakonitih ubojstava, šest mogućih prisilnih nestanaka i sedam slučajeva mučenja u 17 sela i malih gradova u regijama Kijev i Černihiv.
Više od 20 civila opisalo je nezakonito zatočenje u "neljudskim i ponižavajućim uvjetima", navodi se, prenosi The Guardian.
U jednom slučaju u selu Yahidne u regiji Černihiv, ruske snage su 28 dana držale više od 350 seljana, uključujući najmanje 70 djece, od kojih petero dojenčadi, u podrumu školske zgrade, rekao je HRW.
19:00 Veleposlanstvo Sjedinjenih Država ponovno je u srijedu otvoreno u Kijevu, nakon tromjesečnog razdoblja u kojem je bilo zatvoreno zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače.
"Službeno ponovno otvaramo rad", rekao je glasnogovornik Daniel Langenkamp za Reuters, nakon čega se ubrzo američka zastava zavijorila iznad ambasade.
Glasnogovornik je rekao da će se u početku manji broj diplomata vratiti u misiju.
Konzularne operacije neće se odmah nastaviti a savjet State Departmenta američkim građanima da ne putuju u bilo koji dio Ukrajine i dalje je na snazi, rekao je Langenkamp.
Američko veleposlanstvo zatvorilo se 14. veljače, deset dana prije nego je Rusija započela punu invaziju.
Osoblje je provelo prva dva mjeseca rata u Poljskoj, ali otpravnica poslova Kristina Kvien vratila se u Ukrajinu 2. svibnja, u Lavov na zapadu zemlje.
Više zapadnih zemalja ponovno je otvorilo ambasade u Kijevu nakon što su se ruske snage povukle sa sjevera Ukrajine kako bi koncentrirale napore na ofenzivu na istoku zemlje.
18:20 Rusija je između siječnja i travnja potrošila 1,7 bilijuna rubalja (26,4 milijardi dolara) na obranu, gotovo polovicu onoga što je planirala za cijelu 2022., prenosi Reuters.
Pročitajte i ovo
Nabava oružja
18:10 Finska i Švedska će zajedno kupovati prijenosno vatreno i protutenkovsko oružje, priopćilo je finsko ministarstvo obrane, dok su dvije zemlje službeno predale svoje zahtjeve za pridruživanje NATO-u.
Također su u tijeku pripreme za zajedničku kupnju malokalibarskog vatrenog oružja uključujući jurišne puške, sačmarice i oružje za osobnu zaštitu, prenosi Reuters.
18:00 Europska komisija u srijedu je predložila "dodatnu makrofinancijsku pomoć" Ukrajini u iznosu "do devet milijarda eura u 2022.", u obliku zajmova, kako bi pomogla toj zemlji da se nosi s posljedicama rata.
Europska unija je dosad izdvojila gotovo 4,1 milijardu eura za pomoć Ukrajini na gospodarskom, socijalnom i financijskom polju, navodi europsko izvršno tijelo.
Od toga su 1,2 milijarde eura namijenjene za makrofinancijsku pomoć, ali i za humanitarne potrebe. EU je usto poslao vojnu pomoć vrijednu 1,5 milijarde eura, čemu treba dodati paket u iznosu od 500 milijuna eura.
"Predlažemo dodatnu kratkoročnu pomoć Ukrajini u iznosu do 9 milijarda eura u 2022.", rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.
Nova generacija snažnog laserskog oružja
17:10 Rusija je u srijedu otkrila da koristi novu generaciju snažnog laserskog oružja u Ukrajini za spaljivanje dronova te da razmješta tajno oružje kako bi se suprotstavila velikoj količini zapadnog oružja koje se isporučuje toj susjednoj zemlji.
Pročitajte i ovo
Predsjednik Vladimir Putin predstavio je 2018. godine niz novih oružja uključujući novu interkontinentalnu balističku raketu, nuklearne podvodne dronove, nadzvučno oružje i novo lasersko oružje.
No malo toga se zna o novom laserskom oružju. Putin je spomenuo jedno od njih - Peresvet, nazvano po srednjovjekovnom ruskom pravoslavnom monahu Aleksandru Peresvetu koji je ubijen u borbi.
Jurij Borisov, zamjenik premijera zadužen za vojni razvoj, rekao je na konferenciji u Moskvi da je Peresvet već raspoređen i da bi mogao zaslijepiti satelite do 1500 kilometara iznad Zemlje.
Dodao je da već postoje snažniji ruski sustavi od Peresveta koji mogu spržiti dronove i drugu opremu. Borisov je rekao da je u utorak provedeno testiranje oružja kojim je spržen dron udaljen pet kilometara u roku od pet sekundi.
"Ako Peresvet može zaslijepiti, onda nova generacija laserskog oružja dovodi do fizičkog uništenja mete - toplinskog uništenja, oni izgaraju", rekao je Borisov za rusku državnu televiziju.
Na upit koristi li se takvo oružje u Ukrajini, Borisov je rekao: "Da. Prvi prototipovi ondje se već koriste". Rekao je da je oružje nazvano "Zadira".
Gotovo se ništa ne zna o "Zadiri", no ruski mediji su 2017. objavili da je ruska državna nuklearna korporacija Rosatom pomogla u razvoju tog oružja u sklopu programa za stvaranje oružja na novim fizičkim principima, poznatih pod ruskim akronimom ONFP.
Borisov je rekao da se upravo vratio iz Sarova, zatvorenog grada u regiji Nižnij Novgorod nekoć poznatog kao Arzamas-16 jer je bio toliko tajan, a koji je središte istraživanja ruskog nuklearnog oružja.
Pročitajte i ovo
Izjavio je da će nova generacija laserskog oružja u konačnici zamijeniti konvencionalno oružje. "Ovo nije neka egzotična ideja; to je stvarnost", rekao je Borisov.
16:57 Turska zaustavila pristupne pregovore za proširenje Sjevernoatlantskog saveza. Više pročitajte >>OVDJE.
Suđenje za ratne zločine
16:16 Ruski vojnik, Vadim Shishimarin, kojem se sudi za ratne zločine u Ukrajini priznao je krivnju za ubojstvo nenaoružanog civila.
Prijeti mu doživotni zatvor nakon što je priznao da je nekoliko dana nakon početka invazije ubio nenaoružanog 62-godišnjeg civila.
Tužitelji kažu da bi moglo uslijediti još suđenja, nakon identificiranja potencijalnih zločina koje su počinile ruske snage.
Njegov zapovjednik mu je navodno rekao da ubije čovjeka, nenaoružanog civila, jer se bojao da bi žrtva mogla odati položaj ruskih snaga.
15:36 Bruxelles predlaže "novu izvanrednu makrofinancijsku pomoć" Ukrajini koja bi mogla dosegnuti "9 milijarda eura u 2022." godini, objavila je danas predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
We will continue to be by Ukraine's side - throughout this war and when they start rebuilding.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) May 18, 2022
We are proposing new macro-financial assistance for Ukraine of up to €9 billion in 2022. pic.twitter.com/zC1dTTq49o
Pročitajte i ovo
Nedvojbena podrška
15:28 Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je kako Hrvatska daje nedvojbenu podršku ulasku Švedske i Finske u NATO savez.
"Našem sam stalnom predstavniku pri NATO-u dao naputak za prihvaćanje zahtjeva za članstvo te dvije zemlje i on će dobiti punomoć Vlade RH za potpisivanje protokola koji će uslijediti ovih dana", istakno je na Twitter profilu Vlade Republike Hrvatske.
Ministar @grlicradman: Dajemo nedvojbenu i bezrezervnu podršku ulasku 🇫🇮 i 🇸🇪 u @NATO. Našem sam stalnom predstavniku pri NATO-u dao naputak za prihvaćanje zahtjeva za članstvo te dvije zemlje i on će dobiti punomoć #VladaRH za potpisivanje protokola koji će uslijediti ovih dana. pic.twitter.com/a2GSaIUN6i
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) May 18, 2022
15:20 Glavna finska plinska tvrtka, Gasum, upozorava da bi isporuke ruskog plina mogle biti prekinute ovog vikenda. Gasum je rekao da se priprema za ovu situaciju s kupcima i vladom te radi na drugim izvorima za opskrbu.
Što se događalo ranije tijekom dana možete pročitati >>OVDJE.
