Europski projekt razvoja borbenog zrakoplova budućnosti, prema svemu sudeći, približava se kraju nakon nesuglasica koje službeni Pariz i Berlin nisu uspjeli riješiti.
Francuska i Njemačka trebale bi tijekom sajma ILA Berlin 2026 službeno objaviti završetak programa Future Combat Air System/Système de Combat Aérien du Futur (FCAS/SCAF). Prema pisanju francuskog La Tribunea, njemački kancelar Friedrich Merz trebao bi na otvaranju zrakoplovnog sajma objaviti tu odluku, pozivajući se na neslaganja između Airbusa i Dassault Aviationa oko upravljanja tim programom.
Frankfurter Allgemeine Zeitung izvijestio je da su Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron došli do istog zaključka, nakon što uključene tvrtke nisu uspjele postići dogovor o ustroju projekta.
Industrijski sukob zaustavio napredak
Središte spora zapravo je bila raspodjela poslova. Dassault je, prema navodima medija, tražio veći udio odgovornosti, dok je Airbus inzistirao na zadržavanju ravnopravne podjele predviđene izvornim sporazumima, prenosi portal The Aviationist.
Zbog toga je projekt FCAS ostao zaglavljen u fazi 1B tehnološkog razvoja. Ta je etapa trebala otvoriti put fazi 2, koja je uključivala razvoj i proizvodnju demonstracijskog zrakoplova.
Prema dostupnim informacijama, odluka je donesena tijekom razgovora Merza i Macrona na marginama prošlotjednog sastanka na vrhu EU-a i Balkana u Crnoj Gori. Unatoč gašenju FCAS-a, dvije zemlje navodno namjeravaju nastaviti zajednički razvoj besposadnog sustava i povezane podatkovne mreže. Sam projekt bio je procijenjene vrijednosti veće od 100 milijuna eura.
Što je FCAS trebao donijeti?
FCAS je prvi put predstavljen kao zajednička francusko-njemačka inicijativa na sajmu ILA Berlin 2018. godine, a Španjolska se programu službeno pridružila 2020. godine. Cilj projekta bio je razviti borbeni zrakoplov šeste generacije koji bi zamijenio europske borbene zrakoplove Dassault Rafale i Eurofighter Typhoon.
Airbus je FCAS opisivao kao umreženi sustav koji povezuje novi borbeni zrakoplov, besposadne letjelice, postojeće vojne platforme, krstareće projektile i rojeve dronova. Njegovu je okosnicu trebao činiti Sustav naoružanja sljedeće generacije (engl. Next Generation Weapon System), koji bi obuhvaćao novi borbeni zrakoplov, udaljene nosače i takozvani Air Combat Cloud.
Uloga Španjolske i rast nesuglasica
Španjolska industrija uključila se u program potpisivanjem okvirnog sporazuma 2020. godine. Airbus je dobio vodeću ulogu u španjolskom doprinosu demonstracijskom modelu navedenog borbenog zrakoplova sljedeće generacije te odgovornost za razvoj tehnologija smanjene radarske uočljivosti.
Nesuglasice su se pojavile ubrzo nakon toga, ponajprije oko vodstva programa. Njemački mediji izvijestili su 2025. godine da je Dassault tražio 80 posto udjela u poslovima tvrdeći da posjeduje stručnost potrebnu za projektiranje budućeg zrakoplova. Airbus je odbacio takav prijedlog i zatražio poštovanje izvorno dogovorene ravnopravne raspodjele.
Airbus je ujedno predstavljao njemačku i španjolsku industriju unutar programa. Neriješeni spor spriječio je napredak izvan faze 1B te je na kraju pridonio odluci Francuske i Njemačke da, nakon višegodišnjih odgoda i pregovora, ugase projekt.
