Koronavirus, ilustracija - 1
Koronavirus, ilustracija - 1 Foto: DNEVNIK.hr

Onkološka pacijentica iz Osijeka dva puta je bila prisiljena odgoditi kontrolu nakon operativog zahvata jer je imala pozitivan test na koronavirus. Ne bi tu bilo ništa sporno da žena nije preboljela COVID i, prema epidemiolozima, više nije zarazna. U bolnicu ipak bez negativnog nalaza – ne smije.


Istražili smo kakvi su kriteriji za onkološke bolesnike kojima životi ovise o pravovremenom otkrivanju, liječenju i praćenju bolesti.

Vezani članci Dragomira Majhen s Instituta Ruđer Bošković i Viktorija Bednjanec Znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković otkrila što se zna o ruskom cjepivu: "Kad dođem na red cijepit ću se bilo kojim cjepivom" Nacionalni stožer civilne zaštite Na presici Stožera o ispraćaju Bandića: "Organizator je najavio da će sve biti u skladu s mjerama. To je odgovoran pristup"

Iz KBC-a Zagreb na upit DNEVNIK.hr-a pojasnili su kako postoji popis pretraga i zahvata za čije je obavljanje potrebno imati negativan nalaz na SARS-CoV-2. Također, kažu, europske i hrvatske smjernice razvrstavaju onkološke bolesnike u tri skupine ovisno o riziku napredovanja zloćudne bolesti.

"Oni niskog rizika neće imati značajnijih posljedica čak ni ukoliko se dijagnostički i terapijski postupci odgode na dulje vrijeme. Nasuprotno tome, bolesnici visokog rizika bi trebali bez veće odgode nastaviti liječenjem i kontrolama. Obiteljski bi liječnik tu trebao igrati vodeću ulogu, po potrebi se konzultirati s onkologom, infektologom ili epidemiologom", zaključuje predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. dr. Stjepko Pleština dodajući kako se u svakom pojedinačnom slučaju mora procijeniti omjer koristi i štete po pacijenta.

Isto potvrđuje i dr. med. Antun Koprivanac, voditelj Odjela za onkologiju i interventnu pulmologiju KB-a Sestre milosrdnice. Napominje kako su onkološki bolesnici među najugroženijom populacijom tijekom pandemije zbog visoke vjerojatnosti za razvoj komplikacija bez obzira na dob. Ipak, ističe, bolnički sustav unatoč svim okolnostima funkcionira i aktivno liječi pacijente sa zloćudnim bolestima.

"Sustavu pristupa dominantan postotak onkoloških bolesnika koji nije imao SARS-CoV-2 infekciju te stoga mora biti strogo zaštićen i pažljivo propustan za onkološke pacijente koje su do unazad 6-8 tjedana imali tu infekciju", pojašnjava dr. Koprivanac. Ističe, kod kontrola koje kod COVID pozitivnih osoba zahtijevaju invazivne postupke, naročito se preporuča velik oprez je opasnost da se nekog zarazi ipak postoji. Rizik da se pozitivnim nalazom dolazi među druge onkološke bolesnike, kaže, neprihvatljiv.

Dr. med. Ilona Sušac iz Lige protiv raka ističe da treba razlikovati redovne kontrole i aktivno liječenje onkoloških bolesnika. Kaže, redovne kontrole, ako pacijent nema vitalne ugroze, nisu hitne. Agresivna onkološka terapija za COVID pozitivne bolesnike ni ne može se provoditi jer im može ugroziti život.

"Puno je nepoznanica i nepredvidivih scenarija, ali ako nema vitalne ugroze, treba pričekati", zaključuje dr. Sušac.