U lov na ribe kreće se oko tri u noći te se ribolovci, kako kaže Jure Pribilović, nakon pet sati vraćaju u luku kada kreće težak posao.
Pročitajte i ovo
"Sedam i pol sati ujutro je, a ribarski brod je već donio sedam do osam tona ribe koja ide direktno u proizvodnju", rekao je Darko Bonja, komercijalni direktor tvornice ribe, Sali Dugi otok.
Nakon prerade, u okusu jadranske srdele uživaju i domaća i strana nepca. Izvoz je usmjeren prema Francuskoj, odakle su i većinski vlasnici tvornice. U tvornici trenutno radi oko 80 ljudi. Osim otočana, srdele kroz ruke na Dugom otoku prolaze i onima sa stranim putovnicama jer je radne snage na otoku je premalo.
"Jednostavno sam posto imun na ludilo koje vlada u civilizaciji i došao sam na ovaj predivan otok gdje sam našao svoj mir", kaže Sanel Sejdinović, Tuzla, BiH.
Svoj mir na škoju, već dva desetljeća ima svjetioničar Zvonimir Škvorčević.
"Nalazimo se na svjetioniku Veli rat, 36 metara od kopna, 40 metara od mora. Meni je gušt doći ujutro popiti kavu ovdje, uživati u otvorenom moru, ribarima, otočićima, uživati u životu", govori Zvonimir Škvorčević, svjetioničar, Veli Rat.
Nekoliko kilometara dalje, na Žmanu, rodio se novi život. Katica Žampera uzgaja koze za ispašu. Posao je ovo, kaže, koji se radi 365 dana u godini. No, kad kozama daš što žele, one to i vrate. Ipak priznaje, poljoprivrednici na otoku prepušteni su sami sebi.
"Gdje god država krene ulagati, uvijek nešto forsira. Ja bi rekla da to nije riješeno, nije dugoročno isplanirano ništa", dodala je Katica Žampera.
Nedovoljno ulaganje u otoke, kažu otočani, njihova je rak rana. Vodu iz cijevi s kopna Dugi otok čeka 20 godina, a život na otoku, koliko god bio lijep, ima i svojih mana.
"Momentalno dućan fali, nema dućana", govori Vladimir Šralja, Zaglav, Dugi otok.
Općina se bori i s nelegalnim odlagalištima, a u blagajni je premalo novca za sufinanciranje europskih projekata.
"Otpad nije reciklirani, sve se zajedno tu baca", rekla je Branka Šalov, Dugi otok.
Djece, kao i ljudi, na otocima je sve manje. Na cijelom otoku koji broji 1100 stanovnika, deset je učenika prvog razreda osnovne škole na godinu. Iako Općina za rođenje svakog djeteta daje čak 60 tisuća kuna, dječja igrališta su prazna.
"Recimo ja bi volio da ima jedan pedijatar na otoku", kaže Škvorčević, svjetioničar.
No zato je, kažu, turista svake godine sve više. Iz godine u godinu, i oni otkrivaju raj u kojem ovi ljudi svakodnevno žive.
Predsjednik Otočnog sabora Denis Barić za Novu TV objasnio je čime se može revitalizirati stanje na otocima.
"Definitivno mislim da bi trebalo poboljšati stanje na otocima s dodatnim stimulacijama mladih ljudi, otvaranje novih radnih mjesta što bi omogućavalo mladima da ostanu i formiraju svoje obitelji", rekao je Barić.
Kaže kako ne možemo reći da država do sada nije ulagala i da se ne ulaže u naše otoke no da je dakako potrebno uputiti više novca iz europske blagajne ka otocima.
"Trenutno je u tijeku izrada pravilnika o indeksaciji koji će omogućiti jedinicama lokalnih samouprava da povuku više sredstava iz sljedećeg financijskog razdoblja", dodaje Barić.
Veliki problem čini nepovezanosti među otocima te rijetke plovidbe prema udaljenim otocima.
"Naime, za vrijeme nevrijemena brodovi ne mogu isploviti prema pučinskim otocima no na takvim otocima se ne isplovljava kad se nevrijeme smiri nego se čeka sljedeći plovidbeni red te tako neki otoci ostaju po nekoliko dana bez veze sa kopnom", objasnio je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
