Snimka koja pokazuje kako nekoliko učenika nogama, rukama i šakama udara jednog učenika, šokirala je Hrvatsku. Djeca nisu bila sama u dvorištu, pojašnjava ravnateljica škole, i nisu bila bez nadzora.
Ravnateljica kaže kako su odmah spriječili incident, pozvali svu djecu u zbornicu, razgovarali s njima te utvrdili da su svi dobro.
Sve je odmah prijavljeno policijskoj službenici Odjela za prevencije koja je baš tada bila u školi. Redom po protokolu i ostalim institucijama, a u petak stiže i Tim za krizne intervencije.
Ravnateljica pojašnjava kako su to mala djeca koja nisu inače ni u kakvim konfliktima, no taj dan se dogodilo da je sve eskaliralo, a onda i rezultiralo nasiljem. Tvrdi i da se inače radi o dobrom razredu, kao i da su djeca mirna i surađuju.
U Hrvatskoj između 22 i 27 posto djece doživljava vršnjačko nasilje.
Sabina Morosini Turčinović, psihologinja i stručnjakinja za vršnjačko nasilje, kaže kako možemo pretpostaviti da je situacija još dramatičnija, jer mnoga djeca u strahu ne žele ni prijaviti, niti priznati da im se takvo nasilje dogodilo.
Kad se dogodi, napominju stručnjaci – pomoć je potrebna svima.
Ivica Šajin, psihijatar, ističe kako se često žrtve upućuju na tretmane, psihoterapije i razgovore, dok počinitelji puno rjeđe dolaze i rjeđe su uključeni u tretmane, iako se to preporučuje.
Ovaj posljednji brutalni okršaj među djecom zabrinuo je mnoge.
Roditelji su u strahu. Neki od njih misle da puno toga kreće iz kuće, a tek onda dolazi utjecaj škole - gdje bi se svako dijete trebalo osjećati sigurno i pošteđeno od namjernog ponižavanja i zlostavljanja.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Policijske statistike za 2021. godinu zabilježile su porast kaznenih djela vršnjačkog nasilja, pa ih je tako evidentirano više od 190, što je više od prethodne godine, izvijestio je reporter Nove TV Domagoj Mikić, koji je za Dnevnik razgovarao s dr. sc. Renatom Ćorić Špoljar, zamjenicom ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Ćorić Špoljar je istaknula da se vršnjačko nasilje može prevenirati osvještavanjem.
"Roditelji, stručnjaci, cijelo društvo, svi bismo trebali brinuti o tome da smo modeli svojoj djeci i da ih učimo asertivnim modelima ponašanja, primjerenim načinima rješavanja problema, sukoba i frustracija", pojasnila je zamjenica ravnateljice zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladih te dodala kako na taj način dugoročno pomažemo djeci.
Kako je naglasila gošća Dnevnika, djecu treba učiti kako da budu pomagači kad promatraju druge oblike nasilnog ponašanja u svojoj okolini.
Na pitanje što je okidač da bi netko postao žrtva vršnjačkog nasilja, kazala je kako nema pravila koje opisuje koje dijete može biti žrtva, a koje ne. U rizične čimbenike spadaju djeca koja dolaze u novu sredinu, ili djeca koja imaju specifična obilježja, možda i nadarena djeca, a zajednički nazivnik je da se takvo dijete razlikuje ili izolira od grupe vršnjaka. No, generalizirati se ne može.
Renata Ćorić Špoljar istaknula je kako vršnjačko nasilje dovodi do straha, srama i stigmatizacije, često djeca žrtve misle da su to zaslužila. Ako ne dobiju pravovremenu pomoć ili izostane reakcija, moguće je da razviju puno teže posljedice, primjerice anksioznost, depresivnost ili poteškoće u socijalnim odnosima, kao i psihosomatske tegobe. Može doći do posljedica u svim aspektima života.
Tko su najčešći počinitelji, također se ne može generalizirati, kazala je Ćorić Špoljar:
"Postoje neki znakovi, ponovno rizični čimbenici koji upućuju na to: neka ranija agresivna ponašanja, djeca koja imaju nedostatak nekih socijalnih vještina, koja se ne znaju nositi s emocijama i frustracijama te imaju manjak samokontrole."
Zamjenica ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba uputila je savjet roditeljima da budu primjer svojoj djeci, kao i da ih uče da nije sramota potražiti pomoć. Također, djecu treba učiti da budu promatrači-pomagači.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
