U 22 dječja doma u Hrvatskoj smješteno je 1150 djece bez roditeljske skrbi. U udomiteljskim obiteljima je njih još 1700. U 2011. posvojeno je tek 93 djece, a registriranih posvojitelja je 634. Teško je ne zapitati se gdje je zapelo u cjelokupnom sustavu.
Pročitajte i ovo
O glavnim problemima u sustavu usvajanja razgovarali smo s predsjednicom udruge Adopta, Dianom Topčić Rosenberg. 'Velik problem predstavlja neusuglašenost želja i interesa potencijalnih posvojitelja s osobinama i dobi djece. Većina bi posvojila mlađu i u potpunosti zdravu djecu iste rasne pripadnosti. Međutim, u sustavu ima puno starije djece, djece s poteškoćama. Puno je i djece Roma, a u Hrvatskoj još uvijek ima velikih predrasuda prema Romima', rekla nam je Topčić Rosenberg.
No, problem nije isključivo u neusuglašenosti želja posvajatelja i osobina djece. Problem se javlja i pri samoj činjenici da centri nemaju standarde kojima bi se aktivno radilo na traženju posvojitelja za djecu. 'Zna se dogoditi da potencijalni posvojitelji pošalju zahtjev i dobiju odgovor kako nema djece za posvajanje. Mi u udruzi imamo ljudi koji bi posvojili i stariju djecu, ali su dobili negativan odgovor', kaže Topčić Rosenberg. Kako je to moguće? Predsjednica 'Adopte' nudi rješenje. 'Trebaju se primjenivati aktivne mjere traženja roditelja za tu djecu', predlažu u Adopti.
>> Ovo su novogodišnje želje djece bez roditelja...
Kao treći problem predsjednica Adopte izdvojila je nedostatak podrške nakon posvajanja. 'Djeca s traumama imaju potrebe za dodatnom podrškom, psihosocijalnom podrškom, edukativnom i često logopedskom kako bi se lakše uklopili u novo okruženje, kako bi naučili funkcionirati u novoj obitelji. Tako bi se možda više ljudi odlučilo na posvajanje kada bi znali da će imati podršku sustava', kaže Topčić Rosenberg.
A kakvo je uopće stanje u sustavu raspitali smo se u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Kao što smo već spomenuli, 2011. godine posvojeno je 93 djece, godinu ranije njih 133, a 2009. 116 djece. Podaci za 2012. godinu još nisu obrađeni. U lipnju prošle godine prvi je put predstavljen registar posvojitelja u kojem je okupljeno 634 potencijalnih posvojitelja. Do tada se baratalo, čak i u službenim dokumentima, s brojkama od oko 4.000 potencijalnih posvojitelja. Podaci o samo 634 posvojitelja došli su kao pravo razočaranje, uzmemo li u obzir broj djece bez roditeljske skrbi.
Nemoguće je kao velik problem sustava ne istaknuti i nepovezanost socijalnih centara diljem zemlje. Kako su nam rekli u Ministarstvu, centri za socijalnu skrb nisu umreženi zbog čega potencijalnim posvojiteljima preporučuju da se nakon ulaska u službeni registar obrate SVIM socijalnim centrima u Hrvatskoj te da ih povremeno kontaktiraju ne bi li negdje pronašli dijete koje ispounjava uvjete za posvajanje. Doista nevjerojatno da je jedan sustav koji vodi računa o djeci toliko nepovezan. Stoga ni ne čudi da potencijalni posvajatelji prečesto dobivaju odgovor kako nema djece za posvajanje.
Velik problem jest i činjenica da vrlo malo djece ispunjava uvjete za posvajanje. Naime, svako četvrto dijete u domu ili udomiteljskoj obitelji nema nikakav kontakt s biološkim roditeljima. Zato bi mogli imati uvjete za posvajanje, ali ih nemaju, jer da bi mogli biti smješteni u novu obitelj biološkim roditeljima treba oduzeti roditeljska prava. Tu nastaje novi problem. Taj se zakon, smatra minitrica Milanka Opačić, može tumačiti vrlo kruto pa se nazivanje jednom u tri mjeseca izjednačava s roditeljskom skrbi te se na taj način biološkim roditeljima daje previše šansi, a njihovo dijete ostaje u domu bez ikakve nade za pronalaskom bilo kakve obitelji.
Ministrica Opačić sad želi znati zašto s jedne strane ima više od 600 posvojitelja koji čekaju na dijete, a s druge strane stotinjak djece koja imaju uvjete za posvajanje, ali postupak još nije pokrenut. Od Centara za socijalnu skrb zatražila je u najkraćem roku detaljne podatke o tome što poduzimaju u konkretnim slučajevima. Ministrica je najavila i promjenu pravilnika o posvajanju što je prijeko potrebno kako bi se postupci posvajanja ubrzali, jer činjenica je da što je dijete dulje u domu, to su mu manje šanse da će uopće biti posvojeno.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
