Pročitajte i ovo
„Mislim da smo se mi predaleko odmakli od prirode, želja mi je bila vratiti se u prirodu, a kako nam je ovdje fokus na kulturi koja u Dalmaciji ima tradiciju, željeli smo joj dati neku perspektivu i budućnost“, priča nam Denis Rubić, poslovni konzultant za ruralni razvoj i turizam koji prijepodne provodi u odijelu, a popodne uskače u radnu opremu i bavi se ekološkim uzgojem tisuća stabala višnje maraske u općini Šestanovac.
O teškom početku u startu njegove poljoprivredne priče svjedoči i komad zemlje koji je Denis ostavio u izvornom obliku kako bi zauvijek podsjećao na to koliko je bilo teško kultivirati teren karakterističan za Dalmatinsku zagoru. Od ideje o uzgoju višnje maraske prošlo je oko 14 godina, a danas se na tisućama četvornih metara osim višnje maraske nalaze i nasadi lavande, badema i smilja. Svi proizvodi koji se prerađuju iz njegovih biljaka plasirani su na njemačko tržište.
„Kao što vidite, ovdje je sve puno kamena koji je pomiješan sa zemljom i, rekli bismo, ono što ovdje preživi, to je dosta žilavo i možda daje manje, ali slađe i bolju kvalitetu“, kaže Denis.
Iako je Denis u poljoprivrednom poduzetništvu radio i prije nego što je Hrvatska postala članicom Europske unije, neke su se stvari učlanjenjem ipak promijenile nabolje. Tvrtka Denisa Rubića bila je prvi korisnik IPARD-ovih poticaja iz pretpristupnog fonda za mjere 101 u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Napominje kako bi bez te mjere sve bilo teško uopće pokrenuti.
„S obzirom na to da smo članica EU-a, možemo povlačiti financijska sredstva i što se samog plasmana proizvoda tiče, mnogo je jednostavnije, nema klasičnih granica, razmjena je jednostavnija, a i sami transport robe“, kaže Denis.
Iako se gotovo svi poljoprivrednici okreću radu na zemlji zbog ljubavi prema takvom poslu, kao poduzetnici susreću se i s utegom poduzetništva – golemom administracijom. S tim se problemom u Splitsko-dalmatinskoj županiji uspješno suočavaju. Javna ustanova RERA stoji na raspolaganju svim mladim poduzetnicima koji žele pokrenuti proizvodnju.
„Tko god je dolazio nama u RERA-u, bez obzira na stupanj pripremljenosti, pomogli smo im napraviti korak naprijed. Bilo je ljudi koji su već imali osnovane OPG-ove koji su već bili u ekološkoj proizvodnji, ali bilo je i onih koji su samo imali zemlju i htjeli su nešto započeti“, objašnjava Jelena Petrov, viša savjetnica u RERA S.D.
Javna ustanova RERA S.D. mnogo je pomogla mladim poduzetnicima s toga područja. Sa šest partnera u Dalmatinskoj zagori i otocima pokrenula je 2015. godine projekt EkoBiz usmjeren na poduzetništvo mladih u sektoru ekološke poljoprivrede.
„Osjetili smo u nekoliko zadnjih godina da je mnogo mladih ljudi zainteresirano za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Administracija je mladim ljudima dosta teška, međutim ima i onih koji kod nas dolaze samo na evaluaciju projekta i pokaže se da su sve odradili bez greške.
Nove prilike za mlade potpomognute europskim novcem
Osim što poduzetnicima daje vjetar u leđa, RERA S.D. trenutačno je u završnoj fazi projekta Proizvodna zona Čaporice-Centar agropoduzetništva. Izgradnjom proizvodne zone, svim mladim poduzetnicima cetinskog kraja osigurat će se infrastruktura u proizvodnoj zoni i potpuna stručna pomoć u prepoznavanju razvojnih potencijala kraja, kao i potpora u pripremi i provedbi poduzetničkog poduhvata, s naglaskom na agropoduzetništvo. Partner projekta je i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, a financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Po završetku izgradnje nove proizvodne zone, i tvrtka Jurin dvor d.o.o., koju vode otac i sin, želi svoju proizvodnju preseliti u novi centar. Podno Biokova, na 400 metara nadmorske visine, sada raste 1800 stabala masline na 75 tisuća četvornih metara. Posao je pokrenuo otac Jure Vukušić nakon odlaska u mirovinu.
„Pokrenuo je ovaj posao iz ljubavi prema prirodi i zbog želje da održi tradiciju i da mi ostanemo tu. Započeo je 2006. godine, ovdje je bio sami krš i od prvog dana smo u ekološkoj proizvodnji“, objašnjava Jurin sin Božo Vukušić, koji se nastavio baviti očevim poslom.
Od masline proizvode 26 različitih proizvoda. Jedan se dio odnosi na namirnice kao što su crne i zelene masline, namazi od maslina te čajevi kao dodaci prehrani. Proizvode i liker od lista masline, koji je prvi i jedini registrirani u RH, te prirodnu kozmetiku. Moguće ih je pronaći na domaćem tržištu, ali i u Njemačkoj, Austriji, Irskoj i Poljskoj.
Biti poljoprivrednik znači i pratiti europske politike jer upravo mjere koje propisuje Europska unija, odnosno odluke i direktive koje oblikuje Europski parlament direktno utječu na ''malog čovjeka''.
„Ulaskom u EU olakšani su nam putovi izvoza hrane jer smo proizvođači i prerađivači, olakšan je pristup našim proizvodima prema europskom tržištu, a u isto vrijeme olakšan je uvoz materijala i ambalaže, koji su prije bili veliki trošak“, ističe Božo Vukušić.
„Naše je iskustvo pokazalo da ako se uistinu baviš ekološkom proizvodnjom, onda imaš pravno tražiti višu cijenu na tržištu za svoj proizvod i ima klijentele koja je to spremna platiti“, rekao je Denis Rubić.
Da je ekološka proizvodnja i označavanje ekoloških proizvoda u potpunosti regulirana na području Europske unije, potvrđuju i mjere Europskog parlamenta donesene u travnju 2018. godine. Nove mjere odnose se na strože provjere duž opskrbnog lanca, uvoz u skladu s EU standardima, lakše certificiranje za male poljoprivrednike i niz drugih prednosti koje će osigurati prodaju jedino visoko kvalitetne organske hrane u EU-u.
U vremenu kada zemlja postaje jedno od najvećih bogatstava strah od neuspjeha kod ovih poduzetnika ne postoji. Bitno je samo osluškivati tržište, pratiti mjere i mogućnosti koje je donijelo članstvo u Europskoj uniji. Trud i upornost, dokazali su ovi poduzetnici, itekako donose rezultate.
Europski parlament svakodnevno donosi odluke koje utječu na život svakog građanina Europske unije, a kako biste se i sami uključili u donošenje odluka od vašeg interesa, ovog svibnja ne propustite priliku dati svoj glas.
Ovaj put glasam. Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja.
