Plenković se vratio iz izolacije i za petak najavio nove mjere: "Najvažnije je u ovom periodu blagdana što više umiriti kretanje"

Premijer Andrej Plenković u srijedu je izašao iz izolacije. U izolaciji je ostao duže u dogovoru s liječnicima, a zbog respiratornih problema koje je imao povezanih uz koronavirus.

Kako je rekao, danas je prvi dan da se vratio na posao. "Sada sam dobro i vratio sam se redovitim aktivnostima. Dosta sam naučio o COVID-u u proteklom periodu", dodao je Plenković.

Osvrnuo se na pressicu Stožera. Rekao je da je dana velika ljudska žrtva u ovom trenutku, s obzirom na posljedice epidemije.

"Brojevi koje danas vidimo, iako su trendovi bolji, još uvijek su vrlo visoke. Stoga moramo i dalje poduzimati mjere i dodatno ih postrožavati", rekao je Plenković.

"Što se tiče novih mjera, vjerojatno će biti spremne u petak. Tada ćemo vidjeti što moramo napraviti. Smanjenjem kontakta ćemo prevenirati daljnje širenje zaraze u Hrvatskoj", najavio je Plenković.

Postrožavanje mjera kako bi se smanjili kontakti

O postrožavanju mjera dodao je da se konsolidiraju prijedlozi. "Najvažnije je u ovom periodu blagdana što više umiriti kretanje i smanjiti kretanje. Dosadašnje mjere su počele pokazivati rezultate. Posebno visoko školstvo, svi fakulteti i srednje škole su do 18. siječnja izvan sustava. Veliki broj škola je prešao na model C i tu smo smanjili dinamiku kretanja", rekao je.

"Bitno je vidjeti hoće li mjere, vezane uz propusnice, dodatno smanjiti kretanje", naveo je Plenković.

Na upit novinara zašto ne govori o konkretnim mjerama, s obzirom na brojke koje imamo, te o svojoj osobnoj odgovornosti za ovu situaciju - rekao je da se veliki dio populacije globalno nosi s COVID-om.

"Svi se s ovim nose. Mi smo svo vrijeme bili odgovorni i donosili mjere koje su bile adekvatne. Vlada vodi računa o svemu. U Hrvatskoj, zahvaljujući mjerama, ljudi nisu izgubili posao i svi su dobili plaću. Imali smo i turističku sezonu, solidniju nego drugi. Svaki restriktivan potez nosi svoje posljedice", naveo je.

"Svaki život koji nestane je jedan previše i to je ono što nas žalosti i muči. Nažalost, slično je u mnogim zemljama i zato vjerujem da ćemo ovom kombinacijom mjera ostvariti rezultate", rekao je i dodao da neće ulaziti u tezu o osobnoj odgovornosti.

O Stožeru i politici

Plenković navodi kako se bitka protiv COVID-a dobiva mjerama. "Stožer je tijelo Vlade. To je izlišna rasprava koja traje 10 mjeseci. Nema politiziranja rada Stožera, Tu rade stručni ljudi", rekao je Plenković.

"Što se tiče kombinacije mjera koje poduzimamo na razini države, to nije jednostavno. Nekoliko puta sam rekao da u kazne idemo nerado. Svjesni smo da ova bolest nosi ljude, većinom odnosi ljude s komorbiditetima. Mi se s ovom bolešću i svim njezinim izazovima borima s odgovornošću", istaknuo je Plenković.

Na pitanje novinara zašto Hrvatska nije išla u zatvaranje kad i ostale države EU-a, odgovorio je da, kada se kumulativno pogleda, Hrvatska je po smrtnosti 11. među članicama EU-a.

Za cijepljenje će trebati vremena

Navodi da odobravanje cjepiva od strane regulatornih tijela EU-a neće značiti i kraj problema.

"Način na koji će cjepivo biti distribuirano, zahtijevat će vrijeme. Ako se ono i odobri idućeg tjedna, cjepivo će dolaziti u fazama. Taj proces će trajati. Ovo je utakmica u kojoj moramo izdržati još šest mjeseci", rekao je Plenković i dodao kako tu misli na zdravstveni, gospodarski, financijski i društveni dio života.

"Europska agencija za lijekove pomiče svoj predviđeni rok od 29. prosinca na nekoliko dana ranije što znači da će, pod uvjetom da se Pfizerovo cjepivo odobri, da nakon toga sve države članice pa i Hrvatska putem Halmeda daju suglasnost, prve pošiljke tog cjepiva biti u Hrvatskoj možda nekoliko dana i ranije nego što smo dosada predviđali", kazao je Plenković.

Najavio je kako će vlada sljedeći tjedan usvojiti plan cijepljenja, u kojem će se dati slika dinamike cijepljenja u prvih šest mjeseci sljedeće godine te pojasniti našim sugrađanima koristi od cijepljenja.

"Što se tiče pobjede nad COVID-om u prvom poluvremenu utakmice - to je istina. To nam je omogućilo turističku sezonu i održavanje izbora. Nije to slavodobitnost, to su u onom trenutku bile činjenice. Imali smo bolju epidemiološku sliku u Europi", istaknuo je Plenković.

Komentirajući visoke brojke kojima svjedočimo posljednjih tjedana navodi kako to nije iznenađenje.

"Nije ovo iznenađenje i nešto što pogađa samo Hrvatsku. Slovenija je išla s mjerama prije nas, pogledajte koje je stanje tamo. Njemačka je išla prije, pogledajte kakvo je stanje tamo. COVID-19 je u ovom trenutku vrlo intenzivan i svi se snalaze kako znaju i mogu", istaknuo je Plenković.

Komentirao porast brojeva

Za porast brojeva tijekom posljednjih nekoliko tjedana i o tome je li mu žao zbog toga što se mjere nisu uvele ranije - navodi da se pristup Vlade bazirao na pretpostavci shvaćanja svih građana o ozbiljnosti situacije i povjerenju.

"Svjesni smo da svi moraju znati kako je COVID-19 ozbiljna bolest koja odnosi živote. Zato naglašavam da smo nerado išli u kazne", rekao je Plenković i dodao da činjenica da će cijepljenje krenuti ubrzo ne znači da će svi biti vrlo brzo procijepljeni.

Kao dio problema navodi i ljude koji nemaju povjerenja u cjepivo, ali i one koji informacije dobivaju putem interneta i koji su protiv bilo kakvog cijepljenja.

"Antivakseri i dalje postoje. Imali smo 50 posto necijepljene djece od ospica u Dubrovniku", rekao je i dodao da je na struci uvjeravanje ljudi u cijepljenje.

"Period koji je pred nama, period blagdana gdje bi se svi družili, iskoristimo da bismo bili što manje u kontaktu. Iskoristimo virtualna druženja kako bismo ostali u kontaktu s našima. Nema te mjere, ključ je smanjivanje kontakata i druženja", istaknuo je Plenković.

Osigurana sredstva za oporavak 

Premijer je istaknuo da je od početka epidemije, vlada kroz razne aktivnosti za održavanje normalnog života i funkcioniranje zdravstvenog sustava, izdvojila 30 milijardi kuna. Poručio je i kako je napredak u registraciji i odobravanju cjepiva vrlo ohrabrujući.

Također, kazao je kako će vlada sutra raspravljati o mjerama potpore gospodarstvu te će već sada osigurati nastavak mjere od 4000 kuna naknade po radniku, ukoliko dođe do obustave djelatnosti za pojedine aktivnosti.

"Za siječanj i za veljaču za one sektore koji neće imati mogućnosti nastaviti raditi normalno, nastavit ćemo s onom mjerom od 4000 kuna naknade po radniku. Prema inicijalnim projekcijama, tu ćemo predvidjeti oko 500 milijuna kuna, povrh toga, oko milijarda i 500 milijuna kuna predviđena je i za aktivne politike zapošljavanja", kazao je.

"Istinska poluga ekonomskog oporavka i razvoja"

Podsjetivši da će Hrvatskoj u idućem desetgodišnjem razdoblju na raspolaganju biti 24,3 milijarde eura, kada se zbroje sredstva iz novog sedmogodišnjeg proračuna EU-a, instrumenta za oporavak od koronakrize zvanog “EU sljedeće generacije” i Europskog fonda solidarnosti. To je, kako je rekao, "istinska poluga ekonomskog oporavka i razvoja".

"Kako bi povukla šest milijardi eura bespovratnih sredstava za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa iz instrumenta EU iduće generacije, Hrvatska mora izraditi Nacionalni plan oporavka", rekao je Plenković, naglasivši da je Hrvatskoj iz tog EU-ova programa odobreno šest milijardi eura bespovratnih sredstava, što je 11 posto lanjskog BDP-a.

"Tako visoku razinu nema ni jedna zemlja EU-a", rekao je Plenković, a tu je, kako je dodao, i 3,6 milijardi eura koji je Hrvatskoj na raspolaganju za zajmove po najboljoj mogućoj kamati, praktički bez dodatnog troška.

Premijer se osvrnuo i na proteklu sjednicu Sabora, istaknuvši da su sve točke koje su stavljene na dnevni red, završile uvjerljivom i kohezivnom snagom parlamentarne većine, ali kroz argumente. Otklonio je tezu koju saborske oporbe da se njihove inicijative stavljaju na dnevni red saborske rasprave kasno navečer. Ustvrdio je da, kada se pažljivo prati rad sabora, vidi da to nije točno.

"Kada bi netko imao vremena i gledao sve te rasprave, onda bi vidjeli tko je pojeo vrijeme i tko u biti vlastitu saborsku inicijativu namjerno spušta što kasnije kako bi onda kazao parlamentarnoj većini ili predsjedniku Hrvatskog sabora da se neke teme stavljaju niže u fokus dana", rekao je Plenković. 

Nema konkretnih odgovora na pitanja koja zanimaju građane

"I dalje Banski dvori opipavaju puls i važu. Nemamo konkretne odgovore i mjere kao ostale europske zemlje. Premijeru nije odgovaralo što se postavilo pitanje odgovornosti i krivice zašto se nije ranije krenulo s uvođenjem mjera. Građane zanima hoće li doći do uvođenja propusnica, no Vlada na to još nema odgovor. Odgovor na to pitanje će donijeti Krizni stožer u petak, tada ćemo znati što će se događati poslije 21. prosinca.

Za sada je sigurno da će ovaj Božić biti do sada nezabilježen u ovoj generaciji. Pred Vladom je naizazovnije vrijeme ove krize. Brojke padaju, no pravi učinci vide se tek kroz mjesec od mjesec i pol dana, to smo vidjeli kod drugih zemalja Europske unije. Sve zemlje su uvele strožije mjere prije Hrvatske kad su njihove brojke bile dva do tri puta bolje od hrvatskih, a Hrvatska je danas najgora u Europskoj uniji", javio je reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago.

O odluci Europskog suda za ljudska prava

Plenković je rekao u srijedu da je odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) o tužbi Slovenije u slučaju Ljubljanske banke za Hrvatsku "vrlo pozitivna i vrlo dobra" te očekuje da će dvije susjedne zemlje nastaviti rješavati sva otvorena pitanja. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je da Slovenija ne može tužiti Hrvatsku u ime Ljubljanske banke za povredu ljudskih prava i proglasio se nenadležnim za tužbu tešku gotovo 430 milijuna eura.

Odluka ESLJP-a "za nas je vrlo pozitivna i vrlo dobra i to na neki način potvrđuje konzistentnost stava Hrvatske kada je riječ o pitanju Ljubljanske banke", rekao je Plenković na prvoj konferenciji za medije nakon izlaska iz izolacije zbog zaraze koronavirusom. Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju. Plenković je zahvalio Štefici Stažnik koja je argumentirala stavove Hrvatske pred sudom.

Ne očekuje pogoršanje odnosa sa Slovenijom, već nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja sa susjednom zemljom. "Mislim da je prošlo ispod radara koliko smo premijer Janša i ja i naši timovi razvili jedan vrlo visoki stupanj dobrih odnosa, odnosa povjerenja, smirenog rješavanja svih pitanja", rekao je Plenković.

Hrvatska sa Slovenijom osim "par rezidualnih pitanja" oko Ljubljanske banke, razgraničenja na moru i nuklearne elektrane Krško, nema drugih otvorenih pitanja, istaknuo je premijer pa misli da "nema ništa logičnije, nego da sa Slovenijom stvorimo izvanredne odnose". Plenković je podsjetio da je slovenski premijer Janez Janša prošli tjedan predstavljao Hrvatsku na sastanku Europskog vijeća i misli da su time poslani "vrlo jasni, čvrsti i prijateljski" signali.

Posjet Lavrova

Plenković je u srijedu primio šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova s kojim je razgovarao o globalnim i sigurnosnim temama, o Ukrajini, Azerbajdžanu, Armeniji, Turskoj, Siriji i Sjedinjenim Državama. "Nema teme koja je relevantna za vanjskopolitički posjet ovog profila kao što je posjet ruskog ministra vanjskih poslova i nakon toliko godina (16), a da se te teme nismo dotakli", istaknuo je Plenković. Rekao je da je Lavrovu ponovio stav o Ukrajini koji je iznosio ranije i koji se "ne mijenja".

Plenković je prije četiri godine ponudio Ukrajini iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kao najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska u sastav Ukrajine, a također i Krima koji je Rusija pripojila. "Poanta mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja je da je to mirni put reintegracije teritorija na način da nema više niti poginulih, niti ubijenih, niti ranjenih. Niti imate zamrznuti konflikt koji traje godinama", rekao je premijer.

Dodao je da nije bilo loših reakcija od Lavrova, "čovjeka s popriličnim iskustvom i doajena svih ministara vanjskih poslova u svijetu". Hrvatsko stajalište je poznato, a pitanje istočne Ukrajine rješavat se poštivanjem Sporazuma iz Minska i u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, rekao je ranije u srijedu Lavrov.

25 godina Daytonsko-pariškog sporazuma

Plenković se osvrnuo na međunarodnu konferenciju "Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma" koja je održana u utorak. Hrvatski premijer je rekao da je jučerašnjim porukama poslan "zajednički stav RH i o odnosu prema BiH kao susjednoj, prijateljskoj zemlji koju podupiremo (...) da smo naglasili i našu ustavnu obvezu za brigu o Hrvatima koji su tamo jednakopravan, konstitutivan narod i s vrlo jasnom željom da se na temelju unutarnjih procesa u BiH isprave nepravde koje postoje".

Ponovio je kako ništa ne može opravdati praksu viđenu već tri puta, na izborima 2006., 2010. i 2018., da se preglasavanjem eliminira politička predstavljenost Hrvata u BiH.

Proglašenje IGP-a

Hrvatska i Italija najavile su da će svoje IGP-ove proglasiti u siječnju, a ministri vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije, Gordan Grlić Radman, Luigi Di Maio i Andrej Logar razgovarat će o tome u subotu. "Očekujem da on (sastanak) prođe u najboljem redu u cilju zajedničke zaštite Jadrana i korištenja tih dvaju prava koje do sada nismo imali", rekao je Plenković.

Ponovio je da IGP u odnosu na postojeći Zaštićeni ekološki-ribolovni pojas (ZERP) iz 2003. donosi dva nova prava - izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja.

Pročitajte i ovo Obavio sve susrete Lavrov u Zagrebu: ''Za razliku od odnosa s EU, odnosi s Hrvatskom su konstruktivni''

Pročitajte i ovo Imao blaže simptome Oglasili se iz Banskih dvora i otkrili kad bi premijer Plenković trebao izaći iz izolacije  

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr